Prvi zabilježeni tragovi jevrejskog života na području sjeverno od Alpa datiraju iz 321. godine nove ere, kada je rimski car Konstantin izdao dekret kojim se Jevrejima dopušta izbor u Gradsko vijeće Kelna. Dokumenti carskog dekreta danas se čuvaju u arhivima Vatikana.

„Rimski edikt je konačan dokaz da su jevrejske zajednice od davnina sastavni dio evropske kulture", kaže se u saopštenju Ureda povjerenika njemačke vlade za pitanja Jevreja i borbu protiv antisemitizma.

Povodom 1700. godišnjice edikta, udruženje pod nazivom "1.700 godina jevrejskog života u Njemačkoj" odlučilo je, zajedno sa vladom u Berlinu, obilježiti ovaj događaj raznim projektima i svečanostima.

Pretežak zadatak

"Bili smo impresionirani velikim odzivom i sudjelovanjem civilnog društva i politike. Broj manifestacija daleko je premašio sva naša očekivanja", izjavio je za DW generalni direktor ovog jevrejskog udruženja Andrei Kovacs.

"Imali smo 840 partnera iz svih 16 saveznih država", objašnjava Kovacs. "To nas je oduševilo. Bilo je i projekata koji su se odvijali bez državne potpore i finansiranja, koji nisu zabilježeni u statistici. To su bile manifestacije u više od 20 njemačkih diplomatskih misija u svijetu, obzirom  da je na obilježavanju ove godišnjice učestvovalo i njemačko Ministarstvo vanjskih poslova", kaže Andrei. Kovacs.

Širom Njemačke je održano 2.200 manifestacija. Trinaest gradova sudjelovalo je u proslavi, koja je uključivala prikaze jevrejskih artefakata (predmeti koje je čovjek napravio lat.) iz srednjeg vijeka u sklopu projekta „Podijeljena istorija" i proslave jevrejskog praznika Blagdan sjenicat.

Prema riječima Kovacsa, obilježavanje svetkovina poput Blagdana sjenica i drugih manjih događaja imalo je iznimno važnu ulogu u približavanju života Jevreja ljudima u Njemačkoj. "Bilo je to nešto posebno jer je to bilo prvi put da su se u današnjoj Njemačkoj mnogi ljudi bavili Jevrejima i suočili s načinom njihovog života i njihovim običajima", kaže Kovacs.

Stvaranje svijesti o životu Jevreja na ovim prostorima

U regiji Münsterland, koja je u sastavu Sjeverne Rajne-Vestfalije, primjerice, članovi regionalnog udruženja Westphalia-Lippe (LWL) organizirali su projekt u kojem su djeca i mladi tražili tragove života Jevreja na tom području i dokumentirali ih. Ideja projekta "Jewish Here" bila je približiti ljudima višestoljetnu njemačko-jevrejsku istoriju, prateći živote Jevreja u gradovima ove regije.

Studenti su tako pratili život Nane Kahn. Ona je rođena 1910., a srednju školu završila je u Attendornu 1929. godine. Učenici su izradili kartu sa mjestima na kojima je ona boravila u to vrijeme i dokumentirali tekstualno njen život.

Uz obrazovnu aplikaciju BIPARCOURS zainteresirani korisnici sada mogu pogledati biografiju Nane Kahn. Njena fotografija i podaci iz života mogu se vidjeti u aplikaciji. Također možete geografski pratiti put Nane Kahn do škole u Attendornu. Tu su i dodatne informacije o Hitlerovim antisemitskim zakonima. Na kraju, nalazite upute kako da dođete do spomen-ploče Jevrejima s tog područja, koji su deportirani u koncentracione logore.

"Ideja projekta bila je postati svjestan da su tu živjeli Jevreji i da je definitivno bilo pozitivnih momenata a ne samo negativnih iskustava u njemačko-jevrejskoj istoriji", objašnjava Kovacs.

Prostor za nove identitete

.Proslava ovog jubileja nije samo otvorila novu perspektivu za Jevreje u Njemačkoj, već je za mnoge ljude, koji nisu Jevreji, bila poput putovanja u nepoznati svijet. Taj osjećaj otkrića nepoznatog proširio se i na "Jevreje u Njemačkoj, koji pokušavaju naći mjesto za vlastiti identitet u društvu", dodaje Kovacs i ističe da „još uvijek postoje neki izazovi koje treba prevladati".

"Kada sam bio mlad, u mojoj jevrejskoj porodici nije bila zamisliva budućnost u Njemačkoj. To se sada promijenilo, što i ovaj festival jasno pokazuje", kaže on. Objašnjava da postoji novo poimanje sopstvenog identiteta s kojim mladi žele biti percipirani i prije svega poštovani u modernom društvu okrenutom budućnosti. „I to je prilika za promjenu, kojoj treba prostora za rast".

Drugi izazov je „održati sjećanje na Holokaust, budući da je ostao samo mali broj preživjelih", dodaje Kovacs. „Treći aspekt je antisemitizam i mitovi o uroti, koji se prelijevaju iz Rusije. To su ideologije, koje sada dolaze u Njemačku, pored svega onoga što se ovdje ukorijenilo. Pogledajte samo diskusiju na temu Documenta 15", kaže Kovacs, ukazujući na čuvenu njemačku izložbu moderne umjetnosti u Kasselu, na kojoj su se pojavila antisemitska umjetnička djela odnosno eksponati, koja su izazvala ogromne kontroverze u njemačkim kulturnim i političkim krugovima.

Poduzetnik i predsjednik udruženja "1.700 godina jevrejskog života u Njemačkoj e.V." planira za budućnost organizirati festival jevrejske muzike pod nazivom "Shalom Cologne", imajući pri tom u vidu projekt na razini Evrope.

Kovacs ističe kako je obilježavanje, prije svega ove godišnjice, Jevrejima i jevrejskim udruženjima u Njemačkoj dalo hrabrost da se otvore i slave svoju vjeru. Kovacs se nada da će se ovaj trend nastaviti.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu