2011. godina započela je s mađarskim predsjedanjem Europskom unijom. Mađarska je najavila da će Hrvatska biti jedan od prioriteta te da namjerava do kraja lipnja zatvoriti još preostalih sedam poglavlja.

Tijekom mađarskog predsjedanja intenzivirani su napori za ispunjavanje mjerila za zatvaranje najzahtjevnijih i najtežih poglavlja. Mađarski ministar vanjskih poslova, Janos Martony, u travnju je u dramatičnom obraćanju u Europskom parlamentu upozorio da među članicama postoje snažni otpori prema proširenju te da je upitan lipanjski rok za završetak pregovora s Hrvatskom.

Ipak, istog mjeseca Hrvatska zatvara dva vrlo važna poglavlja – Poljoprivredu i ruralni razvitak te Regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata. Bila su to poglavlja s financijski vrlo značajnim implikacijama.

Preokret u svibnju – hrvatska ispunjava mjerila za poglavlje 23

U svibnju dolazi do velikog obrata, jer iz okruženja potpredsjednice Europske komisije i povjerenice za pravosuđe stiže informacija da je Viviane Reding preporučila povjereniku za proširenje Štefanu Füleu da je za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava – Hrvatska ispunila sve zahtjeve i mjerila.

Početkom lipnja Hrvatska zatvara poglavlje Ribarstvo. Radi se o poglavlju gdje su pregovori trajali najduže. Nekoliko dana kasnije predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso po prvi puta objavljuje da Komisija predlaže Vijeću EU-a zatvaranje preostala četiri poglavlja te da je ciljani datum ulaska Hrvatske 1. srpnja 2013.godine.

10. lipnja zemlje članice počele su s usuglašavanjem svojih stajališta na temelju prijedloga Komisije, a procjene su tada bile da će Hrvatska teško do kraja lipnja zatvoriti sva poglavlja i time svoje pristupne pregovore. Ipak, na kraju optimisti su imali pravo.

Završetak pregovora posljednjeg dana mađarskog predsjedanja

Na lipanjskom summitu Europske unije šefovi država i vlada donose političku odluku o završetku pregovora s Hrvatskom. Oni u zaključcima pozivaju da se pregovori s Hrvatskom završe do kraja lipnja, a pristupni ugovor potpiše do kraja 2011. godine.

I tako je zadnjeg dana mađarskog predsjedanja Unijom, 30. lipnja, Hrvatska zaista zatvorila svoja posljednja četiri poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Time su nakon otvaranja u listopadu 2005.godine pristupni pregovori s Hrvatskom završeni nakon gotovo šest godina.

Samo dan kasnije, predsjedničku palicu preuzima Poljska, koja u svojem programu predsjedanja ističe cilj potpisivanja Ugovora o pristupanju s Hrvatskom do kraja godine. Nakon ljetne stanke sredinom rujna Odbor stalnih predstavnika pri EU (COREPER) potvrdio je nacrt Ugovor o pristupanju na engleskom jeziku, a nekoliko dana kasnije poljski premijer Donald Tusk donosi osobno nacrt Ugovora u Zagreb.

U međuvremenu se Ugovor o pristupanju počinje prevoditi na sve službene jezike Europske unije i na hrvatski, što znači da će u svojoj konačnoj verziji ugovor biti napisan na 24 jezika.

Najprije zeleno svjetlo za Hrvatsku u Europskom parlamentu...

U studenom je Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio nacrt rezolucije u kojem se daje pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora s Hrvatskom.

Odbor je taj dokument uputio na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta koji je 1.prosinca velikom većinom glasova zastupnika odobrio Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, a to je i preduvjet za potpisivanje.

Od 634 zastupnika 564 zastupnika glasovala su za, protiv 38, a suzdržanih je bio 32 parlamentaraca. Na glasovanju bilo je nazočno i izaslanstvo Hrvatskog Sabora koje je toplo pozdravljeno u Bruxellesu.

... a zatim i u Vijeću Europske unije

Konačno zeleno svjetlo daje Vijeće za opće poslove – Ugovor o pristupanju Hrvatske može se potpisati, a to su učinili u Bruxellesu 9. prosinca na jednosatnoj ceremoniji u ime Hrvatske predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, a u ime 27 zemalja članica šefovi država ili vlada.

Na prosinačkom summitu Hrvatska po prvi puta sudjeluje kao promatrač, a to je učinila na način da je najprije neko vrijeme na njemu sudjelovao predsjednik Ivo Josipović, a u drugom dijelu premijerka Jadranka Kosor.

Hrvatska postala pristupajuća zemlja

Potpisivanjem Ugovora o pristupanju Hrvatska od kandidatske postaje pristupajuća zemlja. Svi njezini predstavnici imaju pravo sudjelovanja na svim sastancima u institucijama Europske unije kao promatrači, ali bez prava glasa.

Nakon referenduma u Hrvatskoj koji je određen za 22. siječnja 2012. godine, počinje proces ratifikacije. Ugovor o pristupanju s Hrvatskom su zemljama članicama EU-a, a do 1.7.2013. Europska komisija objavljat će izvješća o monitoringu za tri najteža poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava te Pravdu, slobodu i sigurnost.

Potpisivanje Ugovora o pristupanju na kraju 2011. godine, posebice u ovim kriznim vremenima, dobra je vijest kako za Hrvatsku tako i za Europsku uniju, a to su istaknuli svi. Pokazuje se da proširenje Unije nije izgubilo na atraktivnosti te da se napori i reforme u Hrvatskoj, koja je prošla najteže pregovore u povijesti ulaska u EU, na kraju isplate, te da niti najveće prepreke Hrvatsku na kraju nisu spriječile da uspješno završi pristupne pregovore.

Naime, da Hrvatska nije ispunila sve zahtjeve i mjerila, zasigurno joj ne bi sve zemlje članice EU-a dale zeleno svjetlo kako bi ona za godinu i pol dana mogla postati 28. članica EU-a.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić