Istočnoj Njemačkoj je nakon pada Željezne zavjese 1989. godine bilo lakše nego Poljskoj, Češkoj ili drugim državama istočnog bloka. Nijemci iz zapadnog dijela Njemačke Istočnoj Njemačkoj nisu pružili samo ekonomsku pomoć, nego i pomoć u ljudstvu. Na mjesta u pravosuđu, upravi, privredi i vojsci su postavljeni Nijemci iz Istočne Njemačke koji nisu ukaljali obraz ili Nijemci sa Zapada. Stara DDR elita je tako razvlašćena, ali sa jednim izuzetkom.

SED, vladajuća stranka u DDR-u, je promijenila ime. Njena nasljednica je današnja stranka Lijevi. Njen najpoznatiji savremenik, Gregor Gysi, sada bi na ceremoniji obilježavanja revolucije trebao održati govor.

Gysi je govore držao i prije 30. godina. U prekretnice mirne revolucije u DDR spadaju i demonstracije održane 4. novembra 1989. godine na berlinskom Alexanderplatzu, na kojima je učestvovalo 400.000 ljudi. Tada su prvi put za istom govornicom zajedno sa reformatorima i borcima za građanska prava govorili i predstavnici starog režima. Tada je govorio i Gregor Gysi. On se založio za to da SED zadrži vodeću ulogu i branio je tadašnjeg i posljednjeg premijera DDR-a Egona Krenza.

Gregor Gysi polarizuje – nekada kao i sada

Gysi je već tada bio i poznat i sporan. Potiče iz uticajne berlinske porodice. Otac mu je u DDR-u bio ministar za kulturu. Gysi je u DDR-u bio ugledni pravnik. Zalagao se za opoziciju, ali je istovremeno navodno radio i za državnu službu bezbjednosti što do danas nije dokazano. Gysi to negira. Nakon provedene istrage je Bundestag nekoliko godina kasnije isto tako konstatovao.

Ovaj 71. godišnjak je i danas član njemačkog parlamenta, ima znatan broj svojih obožavalaca i čest je gost u televizijskim emisijama. On je jedna od posljednjih političkih ličnosti sa dvije biografije: iz DDR i ponovo ujedinjene Njemačke.

Mirna revolucija

Leipzigje pored Berlina drugi grad u kojem se odigrala revolucija. U Leipzigu su građani izlazili na deeonstracije svakog ponedjeljka. Ovdje je 9. oktobra odlučeno da neće biti prolivanja krvi. U kasarnama  su bili spremni tenkovi, ali nikada nisu upotrijebljeni. Istoričari smatraju da do upotrebe tenkova nije došlo zbog velikog broja demonstrana: 700.000. Masakar, kakav se samo nekoliko sedmica dogodio u Pekingu, u Leipzigu se nije ponovio. Umejsto toga se Leipzig pridružio gradovima i državama u istočnoj Evropi koji su uspjeli da bez nasilja promijene režim.

To bi trebalo biti pomenuto i na obilježavanju 30. godišnjice revolucije. Na svečanosti će učestvovati i Filharmonija iz Leipziga. To nije posebna svečanost, nego jedna u nizu. Filharmonija iz Leipziga od 2014. godine organizuje koncertnu veče sa Beethofenovom 9. simfonijom i to pod sloganom „Povezati i pomiriti različite savremenike". Zbog toga je pozvan Gregor Gysi i zamoljen da održi govor.

Politički profiteri koji nisu uradili ništa?

Međutim, nisu svi željeli ići putem pomirenja. Više do 700 političara, umjetnika, pisaca i građana je potpisalo protestno pismo društva Robert Havemann. U pismu pored ostalog piše: „ Zapanjeni smo da je zaboravljanje istorije odmaklo tako daleko da govor drže oni koji su odlučno pokušali spriječiti revoluciju i ujedinjenje. Sada još žele revoluciju pripisati sebi".

Oštre kritike dolaze i sa zvaničnih strane. Prije svega od CDU-a sa istoka zemlje. „Moraju govoriti oni koji su vratili slobodu, a ne oni koji su je pokušali suzbiti", kaže ministar unutrašnjih poslova Saske Holger Stahlknecht. Christian Hirte, opunomoćenik njemačke vlade za pitanja istoka zemlje, smatra da je to „potpuno neprikladno".

Bivši borac za ljudska prava iz DDR-u i dugogodišnji političar stranke Zeleni Werner Schulz kaže da „30. godina nakon totalne diktature ne treba dovesti do blage relativizacije". On se i dalje zalaže za kritičan odnos prema lijevoj stranci. On kaže da Gysi predstavlja lažan pogled na prošlost.

Nova debata o Gysiju pokazuje da suočavanje sa prošlošću još nije završeno. Iako je  Istočno Njemačkoj u nekim stvarima bilo lakše nego drugim, prošlost može brzo opteretiti sadašnjost.

Gysi je u svakom slučaju pristao održati govor. Organizator je u međuvremenu saopštio da samo želi pozvati „prave" borce za građanska prava.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android