Međunarodni sud pravde obilježiće 60 godina svog postojanja svečanom sjednicom, koja počinje u 10 sati - dakle, za manje od dva sata - u Palati mira u Hagu, gdje je sjedište najviše pravosudne ustanove Ujedinjenih nacija. U prisustvu holandske kraljice Beatrix i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Kofi Anana, koji će održati uvodno slovo, o istoriji i radu ovog suda govoriće Rosalyn Higgins, predsjednica suda i član sudskog vijeća, njemački sudija Bruno Simma.

Međunarodni sud pravde se, kako je već rečeno, bavi isključivo predmetima u kojima jedna država tuži drugu. Među procesima koji su u njemu održani u šest decenija postojanja možda je najsloženiji i najinteresantniji posljednji, koji se upravo održava - postupak po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore. Petnaestočlano sudijsko vijeće, u čijem privremenom sastavu su još dva suca, koja zastupaju države u sporu, u velikom su iskušenju. Jer, prvi put u istoriji pred najvišom instancom međunarodne pravde raspravlja se o odgovornosti jedne države za genocid, najteže djelo koje međunarodno krivično pravo poznaje.

Bosna i Hercegovina je tužbu, čiji je zvaničan naziv "Zahtjev za primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida", podnijela još u martu 93., a postupak je počeo tek 27. februara ove godine. Pravni zastupnici BiH su sedam dana obrazlagali tužbu, a potom su isto toliko dana protiv-argumente iznosili zastupnici tužene strane - Srbije i Crne Gore. Strane su potom u osam dana izvodile svjedoke i eksperte koji su dokazivali osnovne teze tužbe i odbrane.

Proces je privremeno prekinut 28. marta sada nema sumnje zbog pripreme i odžavanja današnje svečanosti - i nastaviće se 18. aprila. Na po pet sudskih zasjedanja država koja tuži i tužena strana iznijeće završne argumente. Postupak se zavrsava devetog maja, poslije čega će sudijsko vijeće razmotriti sve što je na ovom procesu rečeno i donijeti presudu. Konačnu odluku suda o tužbi Bosne i Hercegovine protiv nekadašnje Savezne republike Jugoslavije, a sadašnje Srbije i Crne Gore, ne bi trebalo očekivati prije kraja ove ili početka sljedeće godine.

Kakva god da bude, ta odluka će zauzeti istaknuto mjesto u istoriji Međunarodnog suda pravde, koja ulazi u sedmu deceniju. Jer petnaestočlano sudsko vijeće će morati da definiše da li su ubistva, mučenja i zatvaranja civila, razaranja gradova i sela i uništavanja vjerskih i kulturnih spomenika, masovne deportacije i drugi zločini počinjeni između 92. i 95. u Bosni i Hercegovini, izvršeni sa genocidnom namjerom ili ne. (kraj)