1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

190509 60 Jahre Grundgesetz

22. maj 2009

Njemačka je za brojne stanovnike BiH dugo bila obećana zemlja. Za neke je to i danas. Ipak, i ova država je prešla dug put od nacizma, do jedne od najuticajnijih država EU. Sutra (23.5) se navršava ravno 60. godina.

Dr. Konrad Adenauer potpisuje njemački Ustav
Dr. Konrad Adenauer potpisuje njemački UstavFoto: picture-alliance/ dpa

8. maja 1945. godine završen je Drugi svjetski rat u Evropi. Sljedećeg dana na radiju Njemačkog Rajha je saopšteno: "Mi, potpisnici kraja rata, koji postupamo u ime njemačke Vrhovne komande, objavljujemo bezuslovnu kapitulaciju svih naših borbenih snaga, na kopnu, vodi i u vazduhu kao i svih ostalih oružanih snaga koje trenutno pod njemačkom komandom stoje pred vrhovnom komandom Crvene Armije i pred Vrhovom komandom savezničkih ekspedicionih snaga. Potpisano 8. maja 1945. godine.

"Savezničke sile pobjednice u Drugom Svjetskom ratu željele su spriječiti da iz Njemačke ponovo potekne opasnost po svjetski mir. Zemlju su podijelili na četiri okupacione zone koje su bile podređene velikim silama - pobjednicama: Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Francuskoj u takozvanim zapadnim zonama i Sovjetskom savezu u takozvanoj istočnoj zoni.

Tri zapadne sile pobjednice ujedinile su svoje tri zone i naložile njemačkim političarima da izrade ustav za novu, demokratsku državu. Tvorcima novog ustava bilo je važno da se ostave otvorena vrata i za četvrtu sovjetsku okupacionu zonu.

Ustav rođen četiri godine poslije rata

Stručnjaci za ustavna pitanja velikih političkih stranaka bili su saglasni da je riječ o provizornom riješenju. Bon, koji se nalazio u britanskoj zoni i imao dobre veze sa američkom i francuskom zonom, izabran je za mjesto u kojem će biti osnovana nova država. Na brzinu su opremljeni stanovi za 65 poslanika koji su zasjedali u hali Prirodnjačkog muzeja Aleksandar Kenig.

Poslanici na čelu sa Konradom Adenauerom izradili su provizorni ustav. Iako nije bio definitivan, on je trebalo da sadrži bitne principe demokratije, slobode i ljudskih prava. Neki poslanici su morali da čine ustupke, mnogim „očevima“ ustava bila je sumnjiva ravnopravnost muškaraca i žena. Elizabet Zelbert, poslanica Socijaldemokratske stranke, borila se tada za ravnopravnost muškaraca i žena:"Bio je to istorijski dan , veliki zaokret na putu njemačkih žena u zapadnoj zoni. Nemojte se smijati…Nije to feministički patos .Prilikom izrade novog ustava ja sam se zalagala za reformu porodičnog prava, a ona je upravo izazvana novim ustavom…", izjavila je Elizabet Zelbert.

Poslije dužeg natezanja oko svake riječi ustava, članovi Parlamentarnog savjeta su 8. maja 1949. – tačno četiri godine po završetku rata- izgalasli provizorni ustav i Konrad Adenauer je objavio: "Dame i Gospodo- ustav je usvojen sa 53 glasova Za i 12 protiv." Nakon saglasnosti zemaljskih parlamenata sa izuzetkom Bavarske 23. maja 1949. godine on je svečano proglašen.

Autor: Birgit Becker/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Zorica Ilić