Na centralnoj proslavi jubileja, u Berlinu, u najvećoj sinagaogi u Njemačkoj, kancleraka Angela Merkel je između ostalog rekla: „Možemo se radovati procvatu jevrejskog života. Istovremeno, mnogi Jevreji u Njemačkoj više se ne osjećaju sigurno ili poštovano. To je sramota i veoma se stidim zbog izraza rasizma i antisemitizma u ovim vremenima."

Rasizam i antisemitizam su uvijek postojali, ali su već neko vrijeme vidljiviji i nesputaniji. Uvrede, prijetnje i teorije zavjere otvoreno su usmjerene protiv jevrejskih građana. „O tome ne smijemo da šutimo", upozorila je kancelarka, „znamo koliko brzo od riječi mogu postati djela".

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer je povodom jubileja rekao da je Centralni savjet Jevreja „važan glas koji je potreban i koji se čuje". Jevrejski život se tokom proteklih decenija razvio „u svojoj kompletnoj raznolikosti". No i Štajnmajer ističe da su Jevreji ovdje bili i ostali ugroženi.

Samo pet godina poslije Holokausta

Pet godina nakon Holokausta, masovnog ubojstva šest miliona Jevreja, predstavnici ponovno oživljene jevrejske zajednice su osnovali Centralno vijeće Jevreja. Bio je to znak postojanja jevrejskog života u zemlji ubica.

Prve jevrejske općine zaživjele su samo nekoliko sedmica nakon okončanja Drugog svjetskog rata i pobjede Saveznika nad nacističkom Njemačkom 1945. godine. „Israelische Kultusgemeinde“ u Muenchenu danas je jedna  od najvećih jevrejskih općina u Njemačkoj, posljednjih dana jula je obilježila 75. godišnjicu svog ponovnog osnivanja. Do konca 1945. godine u Njemačkoj je ponovno osnovana ukupno 51 jevrejska općina. Tako je u trenutku osnivanja Centralnog vijeća Židova živjelo ukupno 15 000 Jevreja u Njemačkoj. Na samom početku rada 19.07.1950. godine bili su prisutni još i predstavnici istočnonjemačkih općina. Ipak broj Jevreja, koji u DDR-u nisu imali uporedivu instituciju, je opao. 1989. godine u pet općina jedva da je bilo Jevreja.

Pomoć za preživjele

„Centralno vijeće Jevreja nije osnovano kao interesna grupa Jevreja u Njemačkoj pod aspektom jevrejskog života u narednih 50, 70, 100 godina“, kaže Josef Schuster. 66-godišnji medicinar je skoro šest godina predsjednik Centralnog vijeća Jevreja. Schuster objašnjava da je glavni odbor trebao biti „ogranizacija za podršku“. On je, kako kaže, trebao olakšati „migraciju“ preživjelih Holokausta iz srednje i istočne Europe, kao i „iseljavanje“ Jevreja iz Njemačke. 

No, sve je ispalo drugačije. Jevrejke i Jevreji su ostali tamo gdje su njihove porodice živjele desetljećima. Ili su se vratili natrag iz drugih dijelova svijeta, u kojima im je u vrijeme progona ponuđena zaštita. Josef Schuster spada u one koji su se vratili. Njegov otac i djed su preživjeli koncentracioni logor Dachau i Buchenvald, poslije su iz Njemačke otputovali u palestinske oblasti. Schuster je rođen 1954. godine u Haifi. Kada je imao tri godine njegova porodica se vratila u Njemačku. 

Svjesna odluka život u Njemačkoj

„Dugo vremena je i u jevrejskim krugovima bilo veoma problematično izjasniti se da svjesno želiš živjeti u Njemačkoj“, kaže Schuster. To se zapravo tek promijenilo 70-tih godina kada je predsjednik Centralnog vijeća Jevreja bio Werner Nachmann. „On je bio prvi koji je otvoreno rekao: Da, jevrejski život u Njemačkoj postoji.“ Iz Izraela je stalno dolazila kritika, mnogima je bilo nezamislivo da bi u zemlji počinitelja trebala postojati jevrejska svakodnevnica. Kasnije, u 90-tim godinama, je predsjednik Centralnog vijeća Jevreja Ignatz Bubis izrekao važnu rečenicu: „Ja sam njemački državljanin jevrejske vjeroispovijesti.“ Danas je Centralno vijeće Jevreja priznata interesna skupina etablirane jevrejske zajednice u Njemačkoj. Pripada mu 105 općina sa, prema zvaničnim navodima, skoro 100.000 članova. Njegovi predstavnici su nacionalno uvažavani kao autoriteti, traženi u medijima i međunarodno umreženi. Tako je Schuster istodobno i zamjenik presjednika Svjetskog jevrejskog kongresa i Europskog jevrejskog kongresa.

Svakodnevnica samo uz policijsku zaštitu

Pa ipak – prijetnje i antisemitizam spadaju u svakodnevicu Jevreja u Njemačkoj. Ispred Ureda Centralnog vijeća Jevreja u Berlinu dan-noćno je prisutna policijska straža. To je slika koja se u brojnim gradovima, gdje žive Jevreji u Njemačkoj, ponavlja. Uvrjedljivi grafiti i prijetnje su stalno na dnevnom redu. Stalno dolazi do napada na Jevrejke i Jevreje. Najčešće su ti napadi, kako navode vlasti, ekstremnodesničarski motivirani, ali i migranti su među počiniteljima. 

U oktobru 2019. godine je bio neuspjeli pokušaj osumnjičenog za desničarski ekstremizam da počini masovna ubojstva u sinagogi u Halleu. On je usmrtio pješakinju i uposlenika jedne prodavnice donera. „Nemam osjećaj da je broj ljudi sa antisemitskim idejama porastao u odnosu na period od prije deset ili dvadeset ili trideset godina“, kaže Schuster. No njegov osjećaj  mu govori, a za to drži odgovornom stranku Alternativa za Njemačku, da „vrlo vjerojatno postoji spremnost da se te ideje ponovo artikuliraju“.
 

Dugo vremena u Njemačkoj jedva da je bilo 30.000 članova jevrejske zajednice. Ovaj broj je nakon pada Zida porastao dolaskom Jevrejki i Jevreja iz srednje i istočne Europe. Centralno vijeće stalno poziva etablirane općine na integraciju i pomoć za nove članove.

Glas, koji je potreban

U povodu jubileja je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier pohvalio Centralno vijeće kao „važan glas koji je potreban i koji se čuje“. Jevrejski život se tokom proteklih desetljeća razvio „u svojoj kompletnoj raznolikosti“. No i Steinmeier kaže da postoji stalna prijetnja. Danas je, kako kaže Schuster, važno postojanje samouvjerenog judaizma, samouvjerenog jevrejskog života.

Trenutno se jevrejska zajednica u Njemačkoj priprema za još jedan veliki jubilej. 2021. godine se obilježava 1.700 godina od prvih tragova jevrejskog života u Njemačkoj.