EU je pozdravila pokazano jedinstvo tročlanog Predsjedništva BiH, koje je kao jedini neupitni zajednički imenitelj u Briselu predstavilo EU-integracije zemlje. ”Najvažnije pitanje za BiH i EU u ovom trenutku jeste dostavljanje odgovora na Upitnik kako bi Komisija mogla dati kvalitetno i vjerujemo pozitivno mišljenje, na osnovu koga bi zemlje članice bile ohrabrene da nama daju status kandidata za EU”, naglašava predsjedavajući Predsjedništvom BiH Milorad Dodik.

I dok u Predsjedništvu BiH ocjenjuju da je moguće da BiH dobije status kandidata do kraja ove godine odnosno do kraja mandata ove Evropske komisije, komesar za pregovore o pristupanju Johanes Han naglašava da samo prosljeđivanje odgovora na dodatnih 656 pitanja neće zemlji donijeti status kandidata već mapu puta za dubinske reforme, koje se moraju donijeti i primijeniti i to na prvom mjestu u oblasti vladavine prava i osnovnih prava gdje, prema riječima Hana, postoje jasni nedostaci u BiH.

”Komesar je naglasio da je BiH sada neophodno da osjeti konkretne i opipljive reforme. Retorika podjele ili bilo koja druga inicijativa koja može štetiti  putu zemlje ka EU mora biti izbjegnuta. U tom smislu, formiranje svih nivoa vlasti nakon oktobarskih izbora 2018. godine je od ključnog značaja”, stoji u saopštenju kabineta Johanesa Hana nakon razgovora sa Predsjedništvom BiH.

Konsenzus oko EU, razlike po svemu drugom

Odgovoriti na Upitnik i brzo formirati organe vlasti su prvi zadaci kojima Predsjedništvo treba da se posveti, stav je hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.”Postavljaju se i zahtjevi izmjene izbornog zakonodavstva bez preciziranja u kom pravcu to treba da ide. To je naš problem i tu od strane EU nema sugestija. U pitanju su političke i tehničke stvari kako bi izborni proces bio kredibilan i transparentan”, ocjenjuje Komšić.

Istovremeno, za Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva BiH iz redova Bošnjaka, osnovna pitanja za BiH su formiranje vlasti u BiH i pokretanje prvog Godišnjeg akcionog plana za članstvo BiH u NATO. ”Oba pitanja su pitanja vladavine prava. Ako smo opredijeljeni za vladavinu prava onda ne treba da bude problema ni sa implemetacijom izbornih zakona ni sa aktivacijom prvog godišnjeg Nacionalnog plana u okviru MAP-a”, smatra Džaferović. On je oba dana posjete Briselu u prvi plan isticao i odnose BiH sa susjedima i rješavanje otvorenih pitanja kao što su pitanje granica BiH sa Hrvatskom i Srbijom i pitanje izgradnje Pelješkog mosta. ”Ono što treba da praktikujemo u odnosima sa susjedima je da gdje god nemamo saglasnost oko nekog otvorenog pitanja, onda je normalno da se primjenjuje međunarodno pravo”, kaže Džaferović.

Srpski član Predsjedništva Dodik se založio za ”bilateralni pristup” u rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima odnosno direktne razgovore BiH i Hrvatske oko Pelješkog mosta, ali i imovine bivših preduzeća BiH u Hrvatskoj. Kada su regionalni odnosi u pitanju Dodik naglašava različit stav u odnosu na ostale članove Predsjedništva BiH. ”Republika Srpska i ja ćemo pratiti ono što je stav Beograda. Poštujemo teritorijalni integritet Srbije i smatram da je Kosovo unutrašnje pitanje Srbije i da ona treba u dijalogu sa Prištinom da riješi to pitanje”, zaključuje Dodik.

Pitanje koje Milorad Dodik nije pomenuo u obraćanju medijima u Briselu, ali jeste zato komesar Johanes Han, bilo je pitanje ”legitimne zabrinutosti” koju imaju građani BiH, uključujući i one koji tu zabrinutost iskazuju na ulicama Banjaluke.”Stav EU i međunarodne zajednice je da svi ovi slučajevi moraju biti rješavani i skladu sa međunarodnim standardima”, poručio je komesar Han.

Pomirenje -  prvi i osnovni zadatak BiH

EU zvaničnici su svoja saopštenja poslije sastanka sa Predsjedništvom BiH po pravilu završavali porukom podrške EU BiH na njenom evropskom putu ”zarad dobrobiti bh građana”. Znak podrške bilo je i neplanirano prisustvo predsjednika Evropske komisije Žana Kloda Junkera sastanku sa članovima Predsjedništva BiH.

”Postoji dobro raspoloženje u EU da BiH dođe do kandidatskog statusa. Ali to samo po sebi nije dovoljno”, ocijenio je Željko Komšić i naglasio: ”U našim je rukama da li ćemo iskoristiti ovo vrijeme i ovaj sastav Evropske komisije i negdje u jesen dobiti status kandidata.” Prema njegovim rečima formiranje vlasti neophodno je da bi se nastavilo raditi na evropskom putu.

Šefik Džaferović se slaže da je ”lopta u rukama BiH”, ali  i da ”gađa” više ciljeva. ”Na nama je da pokrenemo sve ove procese i da stvari u našoj zemlji konačno krenu naprijed. Nadam se da ćemo u uobičajenom vremenu za BiH imati implemetirane izborne rezultate i aktiviran prvi godišnji Nacionlni plan za NATO”, kaže Džaferović.

Predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik priznaje da tri člana Predsjedništva imaju ”specifične apekte” gledanja na neke probleme. Sa svoje strane predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk je, kao jedan od osnovnih problema BiH, naveo nešto što je mnogo šire od trenutnih političkih tema u zemlji. Glavni zadatak i odgovor koji se od BiH očekuje je za Evropsku uniju proces pomirenja, koji bi trebao biti izraženiji i opipljiviji. Jer to vodi uspostavljanju međusobnog povjerenja i konačnom pokretanju zemlje na bolje.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android