Sa nešto manje od 44 odsto glasova birača, Alternativa za Njemačku (AfD) ubjedljivo je postala najjača stranka u Saksoniji-Anhaltu. Pritom joj je za dlaku izmakla apsolutna većina u novoizabranom pokrajinskom parlamentu, a time i mogućnost da sama vlada ovom malom pokrajinom na istoku Njemačke.

Sama da vlada – to je oduvijek bio deklarisani cilj AfD. Jer, stranka želi da svoj radikalni program sprovede bez kompromisa: obavezni rad za tražioce azila, građanske patrole protiv migranata, ukidanje svih sredstava za projekte posvećene demokratiji u pokrajini.

Dok je Njemačka raspravljala o tome da li je, radi zaštite demokratije, takozvani „protivpožarni zid“ prema AfD smislen ili ne, sama stranka je već godinama podigla svoj zid: političke konkurente pogrdno naziva „kartelskim strankama“ i time ih dovodi u blizinu kriminalnih organizacija.

Tereza Haušman sa Univerziteta u Potsdamu godinama analizira AfD i druge populističke stranke. „Sve ostale stranke su politička elita protiv koje se treba boriti“ – tako politikološkinja sažima stav AfD.

Tokom predizborne kampanje AfD je iznova naglašavao da želi da vlada sam. Ali, izbori za pokrajinski parlament 6. septembra pokazali su: bez partnera neće ići.

Ulrih Zigmund: „Nema savijanja!“

Na izbornoj večeri, u trenutku izborne pobjede, nova zvijezda stranke, vodeći kandidat AfD-a Ulrih Zigmund, govorio je pomirljivijim tonom: „Kao demokrata, pružiću ruku svim snagama koje sa nama žele da sprovedu temeljni politički zaokret“, izjavio je za televiziju ARD. Samo nekoliko sekundi kasnije dodao je: „Ali sa mnom neće biti nikakvog savijanja.“

Savijanje ili, drugim riječima, kompromisi – za AfD su to pogrdne riječi. To je tipično za populističke stranke, pa i izvan Njemačke, objašnjava politikološkinja Tereza Haušman: „Polazi se od toga da postoji volja naroda koja je prilično jasna. A to znači da postoji samo jedan ispravan način vođenja politike. Kompromis bi potkopao karakter stranke, jer bi se njime moralo priznati da ne postoji samo jedan ispravan put.“

Od politike pružene ruke od izborne večeri malo je ostalo: kao i tokom kampanje, vodeći političari AfD zasipaju političku konkurenciju uvredama i omalovažavanjem.

Malo opcija za AfD

Pritom ostavljaju utisak da pucaju sve žešće što je neka stranka bliža tome da dođe u obzir za saradnju. To su za AfD poslanici konzervativnih hrišćanskih demokrata (CDU) i male stranke Savez Sara Vagenkneht (BSW).

Odmah nakon izborne pobjede, predsjednica AfD Alis Vajdel poručila je vladajućoj stranci: „CDU/CSU više nikada neće moći da osvoji savezne izbore. To je činjenica.“

Hrišćanske demokrate veliki su gubitnici izbora u Saksoniji-Anhaltu i stranka saveznog kancelara Fridriha Merca. Dio konzervativaca smatra da je stranka otišla previše ulijevo. Među njima AfD pokušava da pridobije one koji žele da je napuste.

Istovremeno, AfD sve više zaoštrava retoriku, a u Saksoniji-Anhaltu je bezbjednosne službe klasifikuju kao dokazano ekstremno desničarsku. Prije svega zbog toga što dovodi u pitanje pravnu ravnopravnost Nijemaca koji su doseljenici.

Vodeći političari AfD više puta su „uništenje“ CDU navodili kao cilj. Uticajni pravnik, stranački strateg i poslanik AfD u Bundestagu Torben Braga na panel-diskusiji koju je organizovala krajnje desničarska izdavačka kuća Antaios jasno je opisao oštrinu svoje stranke prema političkoj konkurenciji: „Moramo nastojati da budemo toliko jaki da ili možemo sami da vladamo ili da u drugim strankama izazovemo nuklearno topljenje i veliki preokret, koji će te stranke praktično pretvoriti u potpuno nove stranke.“

AfD, dakle računa na raspad CDU, na pridobijanje onih koji napuštaju stranku, a ne na saradnju.

Dolazi li do saradnje sa BSW?

Kao konkretan partner trenutno bi ostao samo još mladi Savez Sara Vagenkneht (BSW). Osnovala ga je nekadašnja ikona Ljevice Sara Vagenkneht, koja je sa lijevim ekonomskim programom i proruskom spoljnom politikom uspjela da ostvari izborne uspjehe.

BSW je ušao u pokrajinski parlament Saksonije-Anhalta i mogao bi da odluči ko će biti premijer pokrajine, odnosno da omogući AfD formiranje vlade. Stranka je otvorena za razgovore i saradnju. Postoje brojna programska podudaranja.

Ali šta radi AfD? Ubrzo nakon izborne pobjede u Saksoniji-Anhaltu njeni političari obrušavaju se na BSW. Na krajnje desničarskom internet-kanalu „Compact TV“, predsjednik poslaničke grupe AfD Oliver Kirhner predsjednika BSW Fabija De Masija naziva „polu-Italijanom“. Potom zajedljivo dodaje da se na BSW ne može računati ako u eventualnoj saradnji dođe do problema.

Uticajni predsjednik AfD u Tiringiji Bjern Heke naziva BSW „najmlađom kartelskom strankom“. Signali koje AfD šalje, dakle, ne ukazuju na spremnost na kompromis ili približavanje. Naprotiv. Čak i bez sopstvene većine stranka ostaje pri svojoj radikalnoj liniji.

A šta ako to ne dovede do vlade AfD? „Onda će ovdje morati ponovo da se glasa. Tako je kako je“, objašnjava predsjednik poslaničke grupe AfD Oliver Kirhner na kanalu Compact TV.

Savezno rukovodstvo AfD želi da vlada

Ipak, takav prijedlog vjerovatno se ne dopada svima u stranci: „Na saveznom nivou postoji veliki interes da AfD formira vladu u Saksoniji-Anhaltu“, analizira politikološkinja Tereza Haušman. Prije svega moćna predsjednica AfD Alis Vajdel želi da uz pomoć pokrajinske vlade AfD-a stvori osnovu za to da jednog dana postane savezna kancelarka Njemačke.

DW je želio da od poslaničke grupe AfD u pokrajinskom parlamentu, kao i od jednog člana rukovodstva stranke u Saksoniji-Anhaltu, sazna kako se trenutno konkretno pregovara o formiranju vlade. Svi upiti ostali su bez odgovora.

Uprkos kontinuiranim izbornim uspjesima, unutar AfD tako ostaje ogroman potencijal za sukob između fundamentalista i pragmatičara. Čak i ako bi stranci pošlo za rukom da sklopi savez, skepsa prema njoj u Njemačkoj ostaje ogromna. I kod Tereze Haušman.

„Ako bi AfD uspio da uđe u koaliciju s nekom drugom strankom, sama ta činjenica ne čini je demokratičnijom strankom.“