Do sada se u povijesti Bundestaga to nije dogodilo. U prošlom sazivu, u studenom 2019. predsjednik Pravosudnog odbora, zastupnik Alternative za Njemačku, Stephan Brandner je smijenjen. „To je jedinstven slučaj", kaže Marco Buschmann sadašnji ministar pravosuđa, „ali njemu su prethodili jedinstveni izgredi". Brandner je poslije antisemitskog terorističkog napada u Halleu na tadašnjem Twitteru podijelio poruku da njemački političari sa svijećama u rukama besmisleno obilaze džamije i sinagoge, a žrtve napada su zapravo Nijemci.

Provokacije kao na pokretnoj vrpci

„On je tom nečuvenom objavom huškao protiv manjina.” Tako to vidi socijaldemokrat Johannes Fechner. Brandner se doduše kasnije ispričao za tu poruku, ali je sličnim izjavama i dalje dospijevao na naslovnice. Na primjer, pjevač Udo Lindenberg je dobio odlikovanje Savezni križ za zasluge, a Brandner je to označio kao „Judine srebrnjake". I tu su izjavu mnogi doživjeli kao antisemitsku.

Brendnerovi verbalni izgredi su izazvali zgražanje, i to ne samo u Pravosudnom odboru Bundestaga. Savez njemačkih sudaca (DRB) i Udruženje njemačkih odvjetnika (DAV) pozdravili su smjenjivanje političara Alternative za Njemačku s mjesta predsjednika Pravosudnog odbora.

Prva tužba povezana s ovim pitanjem

Brandner je međutim ostao tvrdoglav. Rekao je da je njegova smjena „svestranačka koalicija koja se uvijek formira protiv Alternative za Njemačku". Dodao je: „Svejedno što radimo, žele me se riješiti. Oni žele zadati Alternativi za Njemačku podmukao udarac." Njegov zastupnički klub je protiv postupka u Odboru podnio tužbu njemačkom Ustavnom sudu u Karlsruheu.

Sada Ustavni sud prvi put mora raspravljati o tome, smije li neki odbor Bundestaga smijeniti svoga predsjednika. U poslovniku Bundestaga o tome nema jasnog pravila. 

Zastupnica Zelenih Britta Haßelmann kaže da to pravilo i ne mora postojati, jer je Stephan Brandner bio izabran za predsjednika. „A netko koga birate može glasovanjem biti i opozvan."

Radi se o tri odbora

Ustavni sud danas raspravlja o načelnom pitanju: Jesu li oporbena prava Alternative za Njemačku na participaciju u Bundestagu povrijeđena kada većina u nekom odboru opozove izabranog predsjednika kojeg je predložila ta stranka za mjesto koje joj inače pripada po Poslovniku?

Osim ove tužbe još jedna je danas na stolu ustavnih sudaca. Prema Poslovniku Bundestaga mjesta predsjednika parlamentarnih odbora se dodjeljuju na osnovi brojnosti zastupničkih klubova.Alternativa za Njemačku je prilikom konstituiranja parlamentarnih odbora predložila tri kandidata za odbore koji se bave unutarnjim poslovima, zdravstvom i gospodarskom suradnjom. U sva tri slučaja predloženi kandidati nisu dobili većinu i nisu izabrani. U tužbi se tvrdi da to krši njihovo pravo na ravnopravno sudjelovanje u radu Bundestaga.

Ustavni sud će morati odmjeriti koliko su na jednoj strani važna prava stranke kao što je Alternativa za Njemačku, a na drugoj strani prava parlamentarnih odbora da svoje predsjednike demokratski biraju i opozivaju. Suci će zapravo odlučiti primjenjuje li se u biranju predsjednika odbora i njegovom opozivu većinsko načelo. 

Hitne tužbe nisu uspjele

Alternativa za Njemačku je više puta pokušala pokrenuti tužbu po hitnom postupku. Ali nije imala uspjeha. Međutim, iz toga ne proizlazi da imaju slabe izglede da presuda bude u njihovu korist. Naime, u odgovoru na hitne tužbe Ustavni sud je izričito rekao da se ne može unaprijed isključiti mogućnost da su prava zastupničkog kluba Alternative za Njemačku povrijeđena.

Neki aspekti ovih predmeta su pravno potpuno novi. Poslije glavne rasprave do presude će proći nekoliko mjeseci.

Zastupnik Alternative za Njemačku Kay-Uwe Ziegler je prošle nedjelje u parlamentarnom Odboru za zdravstvo izazvao skandal kada je sjeo na mjesto predsjednika odbora iz stranke Zelenih, pred sebe stavio natpis „predsjednik Odbora" i odbio napustiti to mjesto. Vjerojatno će za to ponašanje morati platiti kaznu od 1.000 eura.

Niz tužbi u Karlsruheu

Novinari koji prate rad Ustavnog suda primijetili su značajno povećanje broja tužbi koje podnosi Alternativa za Njemačku. Trenutno ih je dvadeset i dvije. Samo prošle godine je zabilježeno devet tužbi.

U tužbama je riječ o izjavama predstavnika njemačke Vlade o Alternativi za Njemačku u Bundestagu, o pozivanju na red zastupnika ove stranke, kao i o kvorumu u plenumu Bundestaga za vrijeme dva noćna zasjedanja. Ovoliki broj tužbi otvara pitanje, zatrpavaju li oni Ustavni sud namjerno tužbama. I na godišnjoj konferenciji za medije Ustavnog suda prošlog tjedna to je bila tema.

dd/ARD