Pokrajinski izbori u Porajnju-Falačkoj bili su uspjeh za Alternativu za Njemačku (AfD): s 19,5 posto glasova uspjela je više nego udvostručiti svoj rezultat u usporedbi s pokrajinskim izborima prije pet godina. Pritom je među radnicima čak postala najpopularnija stranka: 39 posto glasalo je za tu djelimično krajnje desnu stranku.

To postaje trend u Njemačkoj: u posljednje vrijeme sve više radnica i radnika bira AfD. U uporištima te stranke u istočnoj Njemačkoj ona je sada zadobila gotovo polovinu glasova radnika, odnosno zaposlenog stanovništva koje radi fizičke poslove. Time oni postaju važan faktor u usponu ove kontroverzne stranke.

Prema procjeni stručnjaka, postoji samo jedan razlog za to da toliko mnogo radnika bira AfD: strah od gubitka posla. „AfD podržava i raspiruje brige koje postoje među radnicima", analizira stručnjak za komunikaciju Frank Brettschneider sa Sveučilišta u Hohenheimu u razgovoru za javni servis SWR.

Višestruke krize uzrokovane ratovima, klimatskim promjenama i umjetnom inteligencijom postaju test izdržljivosti za demokratsko društvo i to ne vrijedi samo za Njemačku.

Kriza socijaldemokrata

Radnici se, suočeni s krizama, očito sve rjeđe osjećaju zastupljenima od strane etabliranih stranaka. Dugo su vremena tradicionalno birali socijaldemokrate - SPD. To je jedna od najstarijih i najtradicionalnijih radničkih stranaka na svijetu. No čini se da je njeno vrijeme prošlo. SPD se, uz kratke prekide, već godinama nalazi u silaznom trendu.

Analiza izbornih rezultata u Porajnju-Falačkoj, koju je proveo institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap, je pokazala: 71 posto birača slaže se s tvrdnjom: „SPD danas više ne stoji jasno na strani zaposlenih."

AfD radi na tome da popuni tu prazninu. Stranka uspješno koristi stereotipe, primjerice da su dužnosnici drugih stranaka otuđeni od naroda, kaže Frank Brettschneider u intervjuu za SWR. AfD poručuje: „Oni gore nemaju pojma o vašoj životnoj stvarnosti. Mi imamo." Brettschneider zaključuje: „S tom pričom AfD djelimično uspijeva pridobiti birače."

Zanimljivo je da teme kao što su privreda i socijalna sigurnost imaju samo podređenu ulogu u odluci radnika da glasaju za AfD: oni toj stranci ne pripisuju posebne kompetencije u gospodarskoj politici, socijalnoj pravednosti i stvaranju radnih mjesta. To također pokazuju izborne analize Infratest dimapa.

Mnogo važnijima se biračima čine politika azila i izbjeglica te borba protiv kriminala. To su dominantne teme u izbornim kampanjama AfD-a, koji uvijek iznova povezuje teme poput blagostanja i pristupačnih stanarina s temama migracije. Stranka predstavlja useljenike kao prijetnju životnom standardu Nijemaca i time apelira na egzistencijalne strahove ljudi.

Pritom ekonomisti i ekonomske studije pokazuju upravo suprotno i imigraciju shvaćaju kao važan doprinos očuvanju blagostanja njemačkog društva. Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u analizi iz 2025. dolazi do zaključka da veća migracija predstavlja ogroman potencijal za snažan rast njemačke privrede.

AfD-paradoks: program protiv vlastitih birača

Što, dakle, AfD nudi nesigurnim njemačkim radnicima u svojim izbornim programima? Malo. Tako barem misli predsjednik DIW-a Marcel Fratzscher. On u analizi već 2023. zaključuje kako su glavni gubitnici politike AfD-a bili njegovi vlastiti birači.

Prema Fratzscheru, stranka zastupa „ekstremno neoliberalnu gospodarsku i financijsku politiku" koja prije svega planira rasterećenja za najbolje plaćene i želi smanjiti ulogu države. „U kategoriji socijalne politike nijedna stranka u Bundestagu ne želi veća smanjenja socijalnih davanja od AfD-a", analizira Fratzscher.

Istodobno stranka traži bliskost s radnicima u Njemačkoj. Podržava aktivnosti AfD-u naklonjenog sindikata Zentrum. On već godinama pokušava ući u radnička vijeća velikih njemačkih automobilskih koncerna. Radnička vijeća u Njemačkoj imaju veliku važnost. Ona zastupaju interese zaposlenih. Njihovi glasovi imaju veliku težinu u javnim raspravama.

Zentrum se želi profilirati kao desna alternativa tradicionalno lijevo orjentisanom industrijskom sindikatu IG Metall. Iako bi izborni uspjesi AfD-a mogli sugerirati drukčije: ti napori zasad imaju tek umjeren uspjeh. Zentrum je, doduše, uspio ući u radnička vijeća u pojedinim tvornicama automobila Mercedesa ili VW-a. No na aktualnim izborima za radnička vijeća u Njemačkoj zasad izostaju značajniji uspjesi. Veliki pobjednik ostaje IG Metall.

U natjecanju za glasove radnika sociolog Klaus Dörr prije svega poziva političku ljevicu da se ponovno snažnije poistovjeti sa stvarnošću radnika. „Mislim da udio radnika čija se podrška može vratiti nije tako malen", izjavio je Dörr u intervjuu za berlinski tageszeitung (taz). Demokratske stranke morale bi se posvetiti temama zaposlenih, upozorava on.

Međutim, činjenica je i to da se u Njemačkoj sve manje radnika poistovjećuje sa svojim poduzećima, čak i u tradicionalnim velikim koncernima poput VW-a i Mercedesa. „No s nečim se ljudi posvuda poistovjećuju, primjerice s domovinom", analizira Dörr. Njegov zahtjev glasi: lijeve stranke trebale bi pojam domovine ponovno preuzeti od AfD-a.