AfD Saske-Anhalt protiv crkava
2. septembar 2026
Zastave se vijore na vjetru ispred katoličke katedrale u Magdeburgu.
"Milosrđe, Dijalog, Ljudsko dostojanstvo, Solidarnost, GLASAJTE SVJESNO!" piše na njima. Nije imenovana nijedna politička stranka. Ali poruka govori sama za sebe. I samo nekoliko minuta hoda dalje, na kući protestantske župe piše "RAZNOLIKOST JE BOŽANSKA". Transparenti s natpisom "Srce umjesto huškanja" vise na drugim protestantskim crkvama u regiji.
Upozorenja o Alternativi za Njemačku (AfD), koja ima snažnu prisutnost u saveznoj državi Saska-Anhalt, dio su svakodnevnog crkvenog života već mnogo mjeseci. Kada je magdeburški biskup Gerhard Feige vršio propovijed pred 3.000 vjernika na godišnjem biskupijskom hodočašću u samostanu Huysburg u septembru 2025. na temu "Hodočasnici nade", gotovo je usput spomenuo da hodočasnici nade ne glasaju impulzivno, "slijepo" (njemački: „ins blaue hinein" – doslovan prijevod „u plavo"). Prekinuo ga je dugotrajni pljesak. Plava - je boja stranke AfD.
Mjesecima je stranka daleko najjača snaga u anketama uoči pokrajinskih izbora 6. septembra. Na osnovu anketa čini se mogućim da će samostalno formirati vladu. Istovremeno, Ured za zaštitu Ustava klasificirao je pokrajinsku podružnicu AfD-a u Saskoj-Anhaltu kao "potvrđeno desničarsko ekstremističku".
Crkva upozorava – i staje na put AfD-u
U Saskoj-Anhaltu, oko deset posto od 2,1 milijuna stanovnika su protestanti, tri posto katolici. Samo nekoliko hiljada ljudi pripada muslimanskoj ili židovskoj vjeroispovijesti. Dobrih 85 posto nije povezano ni s jednom religijom; nacionalni prosjek za ovu kategoriju je 47 posto.
Uloga crkava kao zagovornika demokracije veća je u ovoj istočnoj njemačkoj saveznoj zemlji nego što sugeriraja puka statistika. I upravo to očito smeta AfD-u.
Svojim takozvanim vladinim programom, koji je stranka usvojila na pokrajinskom stranačkom kongresu u aprilu, pokrenula je sveobuhvatan napad na protestantsku i katoličku crkvu. Prema programu, stranka namjerava zaustaviti sva plaćanja iz pokrajinskog budžeta dvjema crkvama i okončati naplatu crkvenih poreza od strane pokrajinskih vlasti (za koje same crkve plaćaju). Kada je riječ o takozvanom crkvenom azilu, zahvaljujući kojem izbjeglice traže utočište u zgradama kojima upravljaju crkve iz straha od ponovnog progona u svojim matičnim zemljama, crkve će biti "trajno" pozvane na financijsku odgovornost.
I: Evanđeoska akademija Saske-Anhalt više ne bi trebala primati državna sredstva. To je zbog "političke agitacije u skladu s etabliranim strankama: klimatska doktrina, rodna ideologija i kultura duge". Akademija je optužena za zagovaranje "neobuzdane masovne imigracije". Pa ipak, postotak stranaca je u Saskoj-Anhaltu niži nego u gotovo bilo kojoj drugoj njemačkoj državi.
Od otuđenja do otvorene konfrontacije
Oštrina kritika premašuje ono što se obično čuje od drugih pokrajinskih podružnica ili sa savezne političke razine Alternative za Njemačku (AfD). Davno su prošla vremena kada su se predstavnici stranke u nastajanju žalili što nisu pozvani u crkvu ili na katoličke konvencije.
U februaru 2024., plenarna skupština Njemačke katoličke biskupske konferencije jednoglasno je usvojila deklaraciju u kojoj se navodi da su "etnički nacionalizam i kršćanstvo nekompatibilni". U njoj su identificirali etničko-nacionalističku ideologiju AfD-a i opisali je kao "pravi desničarski ekstremizam".
Dokument je potaknut nadolazećim izborima u istočnonjemačkim saveznim zemljama Turingiji, Saskoj i Brandenburgu. Izbori u Saskoj-Anhaltu, Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu uslijedit će u septembru 2026. Sukob između AfD-a i crkava trenutno je najintenzivniji u Saskoj-Anhaltu.
Etnički nacionalizam
Biskup Feige smatra da politika AfD-a „definitivno“ odražava etnički nacionalizam. „Do sada je moto Saske-Anhalt bio 'Misli moderno'. AfD to želi zamijeniti s 'Misli njemački'“, rekao je u intervjuu za DW. „Plakati AfD-a govore mnogo: 'Spasite svoju zemlju', 'Vratite svoju zemlju', 'Deportirajte od prve minute!' Što bi to drugo moglo biti nego etnički nacionalizam?“
74-godišnjak kaže da "nikada nije zamišljao da bi se toliko ljudi danas moglo ponovno dati zavesti. I da će se pojaviti palikuće, demagozi i šarlatani te da će toliko njih nasjedati na to." Kao primjer navodi takozvanu ceremoniju zastave, koju AfD želi ponovno uvesti u škole u zemlji: podizanje zastave, pjevanje himne. Feige: "To je postojalo za vrijeme nacističke ere, NDR je to usvojio. Sada bi se to trebalo vratiti? Smatram to nemogućim."
Obje crkve naglašavaju da ne govore protiv bilo koje političke stranke, već u znak podrške kršćanskom shvaćanju čovječanstva. Bilo da se radi o zaštiti klime i očuvanju stvorenja ili o postupanju sa strancima – opomene crkava "prije svega nisu političke, već kršćanske poruke koje se ne bi trebale tumačiti kao podrška određenoj političkoj stranci", nedavno je rekao Friedrich Kramer, biskup Evanđeoske crkve u srednjoj Njemačkoj, online časopisu "Die Eule".
Vjerska sloboda prema viziji AfD-a
Židovi i židovski život nikada se ne spominju u vladinom programu. Islam se, međutim, često spominje. AfD će, kako navode, "vratiti vjersku slobodu na odgovarajuće standarde". Islam se opisuje kao "kulturološki strana religija". Vjerska sloboda, navodi AfD, ne prisiljava Nijemce da "ispune svaku želju islamskog lobija".
Upečatljivo je da program AfD-a govori o "kršćanskoj misiji" koju takozvane "crkve koje prikupljaju crkveni porez" više ne ispunjavaju. To podsjeća na podršku, koju američki predsjednik Donald Trump dobiva od utjecajnih evangeličkih i konzervativnih kršćanskih skupina u Sjedinjenim Državama. Međutim, usporedivi vjerski krugovi nemaju snažnu prisutnost u Saskoj-Anhaltu.
Zašto biskupi alarmiraju
"Sudjelovanje AfD-a u vladi imalo bi razorne posljedice", kaže biskup Kramer. Stoga, prema njegovom mišljenju, svi aktivni na polju kulture, oni koji su na bilo koji način uključene u civilno društvo zajednički upozoravaju na AfD. Njegov katolički kolega, biskup Feige, također upozorava na "umanjivanje" potencijalnih posljedica od vlade koju vodi AfD. On kaže da stranka vodi kampanju "s mesijanskim idejama" i koristi poruke poput "Sve će biti u redu" ili "Sve je moguće".
Budući da vodeći kandidat AfD-a, Ulrich Siegmund, "djeluje vrlo pametno i entuzijastično", neki se pitaju što bi kod njega moglo biti "krajnje desno ili opasno". "Ali iza njega stoje snage koje mogu biti zastrašujuće", upozorava Feige. "Ako ovdje na vlast dođe jednostranačka vlada AfD-a, to će biti pilot projekt. Saska-Anhalt će tada poslužiti kao ulazna točka u saveznu politiku", upozorava on.