Za poslanike Bundestaga iz AfD-a radi više osoba iz ekstremno desničarskog spektra nego što je do sada bilo poznato. To pokazuju istraživanja Bavarske radio-televizije (BR). U njima se navodi da Klub poslanika AfD-a i njegovi poslanici zapošljavaju više od 100 saradnica i saradnika koji su aktivni u organizacijama, koje su od strane njemačkih službi za zaštitu ustavnog poretka (obavještajnih službi koje djeluju u samoj Njemačkoj)  kvalifikovane kao ekstremno desničarske. Među njima su i aktivisti bliski "Identitarnom pokretu", ideološki vođe iz "Neuen Rechten" (Nove desnice) i više neonacista.

Ne zna se tačan broj zaposlenih

Nije poznato koliko tačno saradnika zapošljava 78 poslanika AfD-a: samo nekoliko njih navodi članove svog tima na svojoj web-stranici. Administracija Bundestaga i frakcija AfD-a ne iznose podatke o tome. Prema sopstvenim informacijama, frakcija AfD-a ima 182 zaposlenih saradnika (stanje: 16. februara).

BR je uspio doći u posjed više internih spiskova imena iz Bundestaga. Osim toga, tim novinara je imao uvid u aktuelne registre zaposlenih iz Kluba poslanika AfD-a. Na taj način, BR Recherche je identifikovao više od 500 osoba koje, prema dostupnim informacijama, rade za Klub poslanika AfD-a u Bundestagu ili za AfD-poslanike i istražio njihove biografije.

Među njima su osobe čija imena se spominju u izveštajima službi za zaštitu ustavnog poretka i one koje zauzimaju vodeće pozicije u organizacijama koje su bile u fokusu sigurnosnih službi. BR je među njima identifikovao i učesnike neonacističkih marševa u Chemnitzu, Dortmundu, Dresdenu, Magdeburgu i Zwickauu.

Veze sa "Reichsbürgerima" i "Querdenkernima"

Tu su i osobe koje su, na primjer, bile povezane sa grupom "Reichsbürgera" (Građani Reicha) ili ekstremnom desničarskom grupom "Endkampf" (Završna bitka). Zaposleni su osnovali lokalne ogranke Pegide i organizovali demonstracije "Querdenkera" (pobornika teorija zavjere).

Više od polovine poslanika AfD-a zapošljava osobe,koje su aktivne u organizacijama koje su od strane službi za zaštitu ustava kvalifikovane kao ekstremno desničarske. Prema istraživanju BR-a, među njima su i lideri AfD-ovog Kluba poslanika u Bundestagu Alice Weidel i Tino Chrupalla.

Frakcija, poslanici i njihovi saradnici su imali priliku da se očituju. Većina novinarskih upita je ostala bez odgovora. Neki poslanici su pak dovodili u pitanje nezavisnost službi za zaštitu ustava.

Više od 30 miliona eura godišnje

Iz Kluba poslanika AfD su naveli da se iz "razloga zaštite podataka i poštovanja prava na privatnost" neće izjašnjavati. Takođe, kvalifikacija Službe za zaštitu ustava "u osnovi je samo mjera te određene agencije", koja ne podrazumijeva "pogotovo ne 'automatske' pravne posljedice".

AfD-ovoj frakciji i njenim poslanicima stoji na raspolaganju više od 30 miliona eura godišnje za plaćanje saradnika. Potpredsjednica Njemačkog Bundestaga, Katrin Göring-Eckardt (Zeleni), izjavila je za BR da su saradnici sa vezama u ekstremno desničarskim krugovima opasnost, te da je njihova namjera da iznutra podrivaju demokratiju.

Rezultati istraživanja su "uznemirujući". Trebalo bi razmisliti, istakla je Göring-Eckardt, da li bi neprijatelji ustava koji rade u Bundestagu trebalo i dalje da budu plaćani novcem poreskih obveznika. "To bismo trebali promijeniti. Ne možemo to tek tako pustiti da ide dalje."

Pripadnici "Nove desnice"

Posebno u oči upadaju akteri iz spektra takozvane Nove desnice.  Riječ je o ekstremno-desničarskoj struji, koja se zalaže za ideološku obnavu nakon nacionalsocijalizma. U djelovanje "Nove desnice" spadaju različiti časopisi, izdavačke kuće, think tankovi, udruženja i aktivističke grupe. Predstavnici "Nove desnice" sebe smatraju "pretečom" AfD-a.

Novoj desnici pripada, na primjer, udruženje "Jedan posto", koje se predstavlja kao "najveća patriotska građanska mreža u Njemačkoj". Oni prikupljaju donacije i time podržavaju aktiviste iz desnog spektra. Savezna služba za zaštitu ustava je prošle godine „Jedan posto" klasificikovala kao "provjereno desničarsku tendenciju".

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka opisuje ovo udruženje kao "agenciju za podršku projektima i umrežavanje", čije kampanje paušalno omalovažavaju migrante. Prema podacima iz registra udruženja, jedan od članova upravnog odbora "Jedan posto" je John Hoewer.

Borilački sportovi s neonacistima

Prema informacijama u posjedu BR-a, Hoewer radi za zastupnika u saveznom parlamentu Sebastijana Münzenmaiera iz Porajnja-Pfalca. Hoewer uspostavlja kontakte sa istomišljenicima, od italijanskih fašista preko Identitarnog pokreta do AfD-a.

Fotografije, koje su u posjedu BR-a, pokazuju ga 2021. godine u Berlinu na treningu borilačkih vještina s neonacistima iz NPD-a, koji su se prošle godine preimenovali u "Die Heimat" (Domovinu). Takođe postoje video snimci, koji prikazuju Hoewera u fizičkim sukobima s ljevičarskim demonstrantima u amfiteatru Univerziteta u Magdeburgu u januaru 2017. Hoewer i Münzenmaier nisu odgovorili na upite, a ni "Jedan posto" se o tome nije izjasnio.

BR je identifikovao pet saradnika AfD-a u saveznom parlamentu, koji imaju bliske veze s "Jedan posto". Također, autori novodesničarskog časopisa "Sezession", izdavačke kuće "Antaios" i časopisa "Compact" rade u Bundestagu.

Sve te strukture nadgleda Savezna služba za zaštitu ustava. Ukupno, oko 20 osoba s jakim vezama s organizacijama Nove desnice radi u Bundestagu, uključujući i one koji su nastupali kao referenti u ekstremno desničarskom "Institutu za državnu politiku" u Schnellrodi.

Oko 25 osoba iz "Mlade Alternative"

Zastupnici AfD-a u Bundestagu takođe zapošljavaju osobe koje su i samoj stranci bile previše ekstremne. Tako na jednim vratima u zgradi Otto-Wels-Haus u Bundestagu, u ulici Unter den Linden, stoji natpis s imenom Franka Pasemanna. On je u prethodnom sazivu i sam bio zastupnik AfD-a, a 2020. godine je isključen iz stranke i iz Kluba poslanika.

U postupku isključenja iz stranke optužen je za ponašanje koje šteti stranci i za  antisemitizam.  Prema natpisu na vratima, on radi za zastupnika Jürgena Pohla. Pasemann i Pohl takođe nisu odgovorili na uput novinara.

I Marvin Neumann radi kod jednog zastupnika AfD-a. Bivši predsjednik "Junge Alternative" (Mlade Alternative), podmlatka AfD-a, pod pritiskom je 2021. godine napustio stranku. Teretio se, između ostalog, za izjavu o "bijeloj prevlasti". Danas radi za Hannesa Gnaucka iz Brandenburga. Ni Neumann, ni Gnauck nisu odgovorili na upite novinara.

"Provjereno desničarske težnje"

Služba za zaštitu ustava „Junge Alternative" (JA) klasifikuje kao "provjereno ekstremno desničarsku težnju", a organizacija se protiv toga trenutno brani pred sudom. Prema istraživanjima novinara, oko 25 članova JA-a radi za Klub poslanika AfD-a ili njegove poslanike u Bundestagu. Tamo radi i nekoliko osoba koje su bile članovi JA-a i sada su starije od 35 godina. Članstvo, naime, prema statutu, ističe kada neka osoba napuni 35 godina.

I pokrajinski odbori AfD-a u Saksoniji, Saksoniji-Anhaltu i Tiringiji klasifikovani su od strane nadležnih službi za zaštitu ustavnog poretka u tim pokrajinama kao ekstremno desničarski. Deseci članova iz tih pokrajinskih odbora sada rade za AfD-ove poslanike i njihovu parlamentarnu skupinu. Mnogi od njih su aktivni i u drugim protivustavnim strukturama.

Dok ustavna zaštita sve više ima u fokusu AfD i političari vladajuće koalicije i opozicije trenutno raspravljaju o zabrani te stranke.  Ovo istraživanje prvi put pokazuje u kojoj mjeri je AfD neprijateljima ustava omogućio pristup parlamentu.

Profesor političkih nauka Armin Pfahl-Traughber, koji je do 2004. godine bio referent za desničarski ekstremizam u Saveznoj službi za zaštitu ustavnog poretka, u razgovoru za ARD-ov politički magazin Report München je rekao da je problem "što zaista u srcu demokratije u SR Njemačkoj sjede desničarski ekstremisti". Oni tamo, kako je rekao, mogu "vršiti uticaj i širiti propagandu".

Aktivisti Identitarnog pokreta

Jedan od zaposlenih čak ima zabranu pristupa zgradama Bundestaga: Mario Müller radi za zastupnika Jana Wenzela Schmidta, poslanika iz pokrajine Saksonija-Anhalt. U januaru je magazin "Correctiv" izvijestio da je Müller bio jedan od govornika na takozvanom "tajnom sastanku" u Potsdamu.

Müller je od početka ovog stoljeća prisutan u ekstremno desničarskoj sceni, više puta je osuđen zbog krivičnih djela vezanih za fizičke povrede. Prvo je list Die Welt izviještavao o njegovom zapošljavanju.

BR-u su dostupne fotografije koje su Müllera prikazivale u okruženju "Mladih nacionalnih demokrata" (Jungen Nationaldemokraten), kako se tada zvao podmladak NPD-a. Kasnije se Müller probio kao istaknuti član "Identitarnog pokreta" (IB) - mreže aktivista "Nove desnice".

Savezni ured za zaštitu ustava klasifikuje pripadnike IB-a kao ekstremne desničare. Fotografije, u koje je BR imao uvid, pokazuju Müllera 2023. godine na planinarenju s neonacistima. Ni Müller se nije očitovao na novinarski upit.

No, njegov poslodavac Schmidt je u petak za BR, tokom stranačke manifestacije u kancelariji AfD-a u Saksoniji-Anhaltu, izjavio: "Zadržavam svoj personal u istom sastavu." Njemu je, kako je naglasio, važno da njegovi zaposlenici imaju "dobre kvalifikacije". Okrenuvši se publici, rekao je: "I mogu garantovati da etablirane stranke s pravom imaju strah od nas. One imaju pravo da traže da nas stave pod nadzor Službe za zaštitu ustava. Mi ćemo, kada dođemo na vlast, promijeniti ključne stvari."

Više od deset osoba iz okruženja Identitarnog pokreta

BR je identifikovao više od deset osoba iz okruženja IB-a, koje rade za frakciju AfD-a ili njihove poslanike. Riječ je o aktivistima koji su učestvovali na demonstracijama ili protestnim akcijama, nosili transparente ili zastave organizacije, pisali za publikacije iz desničarske scene ili bili angažovani u identitarnoj ženskoj grupi.

Na primjer, Marie-Thérèse Kaiser, koja radi za parlamentarnog sekretara AfD-a Bernda Baumanna. Prema sopstvenim navodima, angažovana je "u ženskoj inicijativi Lukreta". Služba za zaštitu ustava Sjeverne Rajne-Vestfalije navodi da je "Lukreta" grupa osoba sa "sadržajnim i ličnim vezama s 'Identitarnim pokretom Njemačke'".

Kaiser pri tomr djeluje kao kreatorka sadržaja. Za udruženje "Jedan posto" ona moderira jedan video format. Slično kao njen šef, i ona je u odgovoru na upit izjavila da je "klasifikovanje AfD-a i njegovog opozicionog predprostora od strane Službe za zaštitu ustava apsolutno politički obojeno i stoga nije mjerilo za moje političko djelovanje".

N. Armbrust, J. Barthel, S. Khamis, A. Meyer-Fünffinger, A. Nabert, V. Nierle, J. Streule und M. Zierer/ARD/BR/fs