Kada je riječ o strategiji Europske unije prema Afganistanu, izbjeglice su u centru pažnje: Svi oni, koji su protekle godine krenuli na put prema Europi i svi oni koji će to još učiniti. Europska povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini naravno ne želi da pomoć za Afganistan bude povezana sa poslušnošću Kabula u pitanjima izbjegličke politike. Proteke sedmice je, tokom međunarodne Konferencije o Afganistanu, održane u Briselu, donesena odluka o međunarodnoj pomoći po kojoj će Afganistan u naredne četiri godine dobiti više od 15 milijardi dolara. "Sva obećanja, koja smo dali, nisu povezana sa uvjetima. Sigurno ne od strane EU", ustvrdila je Mogherini.

Ipak drugi su veoma jasno pojasnili da postoji veza između financijske pomoći i primanja natrag afganistanskih migranata, koji su ilegalno stigli u Europu. Tako je njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier jasno rekao: "...mi također očekujemo da u pitanjima migracija i ponovnog primanja postoji fair suradnja."

Njemačka Vlada je u međuvremenu sa Kabulom zaključila ugovor o vraćanju izbjeglica. Kratko prije Konferencije o Afganistanu obje strane su potpisale dokument u kojem Kabul obećava da će primiti sve one koji ne dobiju azil u Europi. Dokument koji nosi sasvim bezazlen naziv "Zajednički put naprijed". Pa ipak on je gledano iz ugla organizacija za zaštitu ljudskih prava sve samo ne bezazlen. Jer stanje u Afganistanu se posljednjih mjeseci ekstremno pogoršalo, kaže Wolfgang Buettner iz Human Rights Watsch-a: "Koliko je sigurnosno stanje loše vidljivo je u tome da uposlenici organizacija sa zapada teško da uopšte napuštaju čuvane zgrade u kojima su smješteni. S obzirom na to osobito je upitno da se želi vratiti više migranata u njihovu domovinu."

Kabul pod dodatnim pritiskom

Osim toga Buettner kritizira to da će ionako nestabilna Vlada u Kabulu zbog povećanih deportacija biti pod dodatnim pritiskom, a time i zemlja još nestabilnija. "Zemlje EU, među njima i Njemačka, žele jednostavno s obzirom na migraciju pokazati da su spremne na djelovanje. Osim toga treba biti poslan znak mogućim afganistanskim izbjeglicama da se sada više ne isplati dolaziti u Europu." Buettner smatra da EU uvjerava da je dogovor i u interesu Afganistana i prevazilažanje iseljavanja sve većeg broja mladih, pametnih ljudi. I tu se daje na tempu: Kako su zvaničnici potvrdili do kraja mjeseca treba biti održan sastanak radne grupe, vjerovatno u Kabulu, koja bi pravila o migraciji trebala brzo primjeniti.   

S druge strane je potpuno nesporno da Zapad i dalje izdvaja velike sume novca kako bi se ova poremećena zemlje stabilizirala što uključuje i pomoć NATO-a, kako je to potvrdio generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao: "Na Samitu NATO-a u julu smo donijeli odluku da našu misiju koja podrazumijeva treninge, obrazovanje i savjetovanje nastavimo u Afganistanu. Mi ćemo ostati u zemlji sa oko 13 000 stanovnika."

Kritičari optužuju da je posljednje širenje utjecaja talibana sada račun, ispostavljen jer su borbene trupe napustile zemlju previše naglo. I zbog toga je, kako navode kritičari, sada upitno da li se zemlja sa sadašnjim obimom snaga može sačuvati da ne sklizne u haos. A to bi pak trebalo biti spriječeno, zahvaljujući podjeli zadataka: Zemlje NATO-a podržavaju i financiraju afganistanku vojsku i policiju - EU i donatorske zemlje rade isto sa afganistanskom vladom koja bi bez novca iz inozemstzva prije ili kasnije kolabirala, kaže europska šefica diplomatije Mogherini: "Pomoći Afganistanu je investicija u nešto u što svi vjeruju da bi moglo imati sretan kraj".

Preduvjet za to bi bio naravno, kažu eksperti, da se jednog dana ipak organiziraju održivi mirovni razgovori sa talibanima. Trenutno se ipak čini da je povjerenje nestalo i kod samih ljudi u Afganistanu - zbog čega također tako veliki broj njih i pokušava pobjeći iz zemlje.