Na velikoj donatorskoj konferenciji u Bruxellesu u srijedu (5.10.) je prikupljeno 13,6 milijardi eura za Afganistan. Taj novac bi trebao biti dostavljen Afganistanu u iduće četiri godine. Visoki dužnosnici poput glavnog tajnika UN-a Bana Ki Moona ocijenili su reforme u Afganistanu "impresivnima". Tome su proturječili jedino predstavnici civilnog društva iz te zemlje koji smatraju da je borba protiv korupcije razočaravajuća te da afganistanska vlada uludo troši novac koji dobiva. Ostalo je nejasno kakve uvjete treba ispuniti Kabul da bi dobio novac. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini rekla je da financijska pomoć nije povezana s pitanjem izbjeglica. No njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier kaže da će pomoć – barem onaj dio koji daje Njemačka – ovisiti o poštovanju sporazuma o prihvatu izbjeglica vraćenih u Afganistan. U Berlinu već dugo pokušavaju vraćati afganistanske izbjeglice u njihovu domovinu. Evo činjenica koje biste o tome trebali znati:

Koliko je afganistanskih izbjeglica došlo u Njemačku?

To nitko ne zna točno. Prema podacima u prihvatnim centrima, od siječnja 2015. do koloviza 2016. registrirano je 197.000 muškaraca, žena i djece. Ali samo njih 90.000 je podnijelo zahtjev za azil.
Stručnjaci za migraciju navode dva razloga za ovu razliku u brojkama: s jedne strane su u prihvatnim centrima neki registrirani više puta. Ali najvažniji razlog je da mnoge afganistanske izbjeglice još uvijek čekaju da podnesu zahtjev za azil. To se može otegnuti i do dvije godine. Prema službenim podacima, Afganistanci nakon Sirijaca čine drugu po veličini grupu izbjeglica. U Njemačkoj boravi najviše afganistanskih izbjeglica u Europi.

Prijeti li svim Afganistancima deportacija?

Aktualne procedure za azil će se provesti do kraja, rečeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova. No već je odbijeno više od polovice 90.000 nedavno podnijetih zahtjeva za azil. Ministar unutarnjih poslova Tomas de Maziere tvrdi da se situacija u Afganistanu poboljšala i da se sada može očekivati kako ljudi više neće bježati iz te zemlje. On je dodao da se prije svega ne može prihvatiti dolazak afganistanske srednje klase. Prema organizaciji Pro Asyl, slabe izglede da ostanu u Njemačkoj uglavnom imaju Afganistanci koji su nedavno došli. Prošle godine je iz Nemačke deportirano 11.000 Afganistanaca. Europska unija je ubrzala deportaciju desetaka tisuća odbijenih azilanata.

Zar ne postoji zabrana deportacije, s obzirom na sigurnosnu situaciju?

Zabrana deportacije je postojala u skoro čitavoj Njemačkoj do 2005. godine. Nakon toga su mnoge izbeglice iz Afganistana "tolerirane", što znači da su im vlasti dale privremenu dozvolu boravka. Od 2014. godine je njemačka vlada zauzela drugačiji stav. Povratak izbjeglica bi se trebao ubrzati u suradnji s afganistanskom vladom. U više navrata je vlada naglasila da za izbjeglice postoji "alternativa u zemlji porijekla".

Je li se promijenila pravna situacija?

Naravno da i dalje važe njemački Zakon o azilu i Ženevska konvencija. Ali, puno se promijenila procedura za dobivanje azila, kaže Bernd Mesovic, zamjenik generalnog direktora Pro Asyla. On napominje da se procedura za odlučivanje o dodjeli azila odvija sve brže i sumnja u sposobnost mnogih novih zaposlenih u Saveznom uredu za migraciju i izbjeglice da donose odluke o azilu. On naglašava: "Savezna vlada sada želi odvratiti potencijalne izbjeglice od toga da napuste domovinu."

Šta kaže Vlada u Kabulu?

Afganistanski ministar za izbjeglice Sajed Husein Alimi Balki je oduvijek kritizirao planove njemačke vlade u vezi s deportacijom. Prema informacijama londonskog Guardiana, on je čak odbijao potpisati novi sporazum između dvije vlade. U intervjuu za DW, on je tražio da Njemačka primi više izbjeglica iz Afganistana. Ali Njemačka i Afganistan su ovih dana potpisale sporazum o povratku Afganistanaca u domovinu. Cilj je – slično sporazumu s EU-om – da se putne isprave izdaju brzo, da se preuzmu putni troškovi i da se mogu koristiti odvojeni terminali na afganistanskim aerodromima.

Kakva je sigurnosna situacija u Afganistanu?

Konzervativni zastupnici u EU-u smatraju da povratnicima u Afganistanu ne prijeti nehumani tretman ili smrtna kazna. Kao navodno sigurne pokrajine važe Bamijan, Panšir i Mazar e Šarif. Ministarstvo unutarnjih poslova o ovome nema službenih podataka. Omid Nuripur iz stranke Zelenih, koji je često u Afganistanu, u intervjuu za DW navodi procjenu UN-a koja ističe da je Afganistan za civile sve opasniji. Iako su dvije trećine zemlje pod kontrolom vladinih snaga, talibani su ponovo ojačali i drže teritorij slične veličine kao 2001. godine. Regije koje se neslužbeno spominju kao navodno sigurne nisu to za sve Afganistanace. Probleme na primjer imaju Paštuni. Osim toga, povratnike očekuje krajnje loša ekonomska situacija, tako da ne može biti riječi o tome da su deportirani iz Europe "humano zbrinuti".

Ima li "dobrovoljaca" za povratak?

Njemački Savezni ured za migraciju i izbjeglice može samo navesti broj onih koji su prihvatili državnu pomoć za dobrovoljni povratak. To je od siječnja do kolovoza ove godine učinilo ukupno 2.829 ljudi iz Afganistana. Pod određenim uvjetima ta pomoć obuhvaća putne troškove i novac za novi početak u Afganistanu.