Još uvijek nijedna zemlja nije službeno priznala talibansku vladu u Afganistanu. Tri godine nakon preuzimanja vlasti, islamistička grupa ipak je postigla određene diplomatske uspjehe. Tako su poboljšali svoje odnose s državama poput Rusije, Kine i srednjoazijskih zemalja.

Rusija razmatra uklanjanje talibana s liste terorističkih organizacija. Kina je prije nešto manje od godinu dana akreditirala novog veleposlanika pri talibanskoj vladi. Prema tvrdnjama talibana, u Afganistanu postoje predstavništva otprilike 40 zemalja.

„Želimo dobre odnose sa svim zemljama", kaže Zabihullah Mujahid, glasnogovornik talibana, u intervjuu za DW. Iako njegova vlada trenutno nije službeno priznata, dobri odnosi bi bili od interesa za sve strane.

Početkom jula talibani su prvi put sudjelovali na UN-ovoj konferenciji o Afganistanu. Međutim, nisu željeli razgovarati o pravima žena. Mujahid je predvodio talibansku delegaciju. Sudjelovalo je 25 drugih zemalja. „Afganistan i njegova vlada izašli su iz izolacije", naglasio je tada. Na dnevnom redu bili su, između ostalog, angažman za održivi mir, poštivanje međunarodnog prava i ljudskih prava te borba protiv droge.

Nema izgleda za vladavinu prava

Čini se da nijedna članica UN-a nije spremna službeno priznati talibanski režim prije nego što se prava žena značajno ojačaju. Pod vlašću islamističko-fundamentalističkih talibana, obrazovanje za djevojke od sedmog razreda nadalje i dalje je zabranjeno. UN takva ograničenja ženskih prava naziva „rodnim aparthejdom".

„Talibanska vlada poduzela je najstrože mjere protiv žena, aktivista za ljudska prava, bivših pripadnika vojske i etničkih manjina u Afganistanu", kaže Mustafa Mudassir, stručnjak za međunarodne odnose, za DW. Vladi ne nedostaje samo međunarodno priznanje, već i legitimitet kod stanovništva.

Ljudi u Afganistanu zahtijevaju vladavinu prava i građanska prava, kaže Arian Sharifi s elitnog američkog sveučilišta Princeton u intervjuu za DW. Zakoni bi tada trebali vrijediti za sve ljude, uključujući žene, djecu i sve etničke skupine u zemlji. „Narod želi vladu koja se temelji na zakonima. A zakoni bi trebali odražavati kolektivnu volju afganistanskog naroda."

IS i dalje aktivan, terorizam ostaje

Sigurnosna situacija u zemlji na Hindukušu nije se poboljšala. Još uvijek je aktivno više od 20 terorističkih skupina na afganistanskom tlu, uključujući Al Kaidu, pakistanske talibane TTP te terorističku mrežu Islamske države (IS).

Ogranak IS-a u Afganistanu naziva se IS-provincija Khorasan, skraćeno IS-K. Khorasan je bila povijesna regija u srednjoj Aziji, koja se danas nalazi na teritoriju Afganistana, Irana i nekoliko srednjoazijskih zemalja. IS-K osporava moć talibanske vlade i stalno vrši napade.

I zemlje poput Rusije i Kine sve su više zabrinute i rade na bližoj suradnji s talibanima protiv zajedničkog neprijatelja. Kina dijeli s Afganistanom granicu dugu 76 kilometara, koja se nalazi na visini od oko 4.000 metara i koju je teško nadzirati.

Glasnogovornik talibana Mujahid tvrdi da je prijetnja IS-K "smanjena na nulu". No, najnovija UN-ova izvješća upućuju na to da IS-K predstavlja značajnu terorističku prijetnju, između ostalog i za Europu.

Vladanje s vjerskim dekretima

Na unutarnjem planu talibani su učvrstili svoju moć. Oni vladaju Afganistanom bez važećeg ustava. Islamski svećenici uvijek imaju posljednju riječ u upravnom aparatu. Najviši talibanski vođa Hibatullah Akhundzada je najmoćniji čovjek u zemlji i samoproglašeni šef države. Vlada vjerskim dekretima.

„Talibanski državni sustav nije inkluzivan", kaže politolog Sharifi sa sveučilišta Princeton. „Zato se građanska prava ne mogu obnoviti." Ne postoji politički pluralizam, jer su političke stranke zabranjene i nema izbora. Religiozno-centralistička vlada stvorila je, prema navodima UN-a, „klimu straha" u društvu.

Talibani na to gledaju drugačije. Oni ističu da pokrajinska vijeća, koja se sastoje od svećenika i plemenskih starješina, prenose glas naroda središnjoj vladi.

Dok talibanska vlada navigira kroz svoj složeni odnos s međunarodnom zajednicom, budućnost Afganistana i dalje ostaje neizvjesna. Ljudi u zemlji osjećaju se zarobljeni između nade za stabilnost i surove stvarnosti izoliranog režima.

Tri godine nakon preuzimanja vlasti od strane talibana, prema trenutnim podacima UN-a, još uvijek više od polovice stanovništva - otprilike 24 milijuna ljudi - treba humanitarnu pomoć. Najugroženije skupine su žene i djeca. Humanitarna kriza se širi. Glad, pothranjenost i nedostatak medicinske skrbi hitni su problemi koji još nisu riješeni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na
Instagramu