Bez borbi i suočavanja sa otporom su talibani 15. avgusta 2021. godine ušli u glavni grad Afganistana - Kabul. Međunarodne trupe predvođene SAD-om, uključujući pripadnike njemačke vojske Bundeswehra, napustile su u žurbi zemlju, u koju su ušli nakon islamističkih terorističkih napada 11. septembra 2001. godine u New Yorku i Washingtonu.

Brzo se počelo govoriti o neuspjehu obavještajnih službi,u Afganistanu, prvenstveno njemačkog BND-a (Bundesnachrichtendienst). Kritike su uobičajene, na njih smo naviknuti i to je u redu, rekao je predsjednik ove tajne službe Bruno Kahl 4. jula kao svjedok pred Istražnim odborom njemačkog parlamenta Bundestaga. Potom je ironičnim tonom dodao kako optužbe imaju različiti kvalitet i mogu služiti raznim ciljevima.

Redovni BND izvještaji njemačkoj vladi

"BND je decenijama pružao pouzdane informacije koje su spasile mnoge živote", naglašava Kahl retrospektivno. Prema njegovim riječima, pripadnici ove njemačke obavještajne službe za operacije u inostranstvuje primijetili su dramatičnu promjenu vojne situacije u afganistanskim provincijama. Ta zapažanja su uključili u svoje izvještaje, koji su podnošeni njemačkoj vladi. "Ono što nismo predvidjeli bila je brzina s kojom su se stvari odvijale", priznaje Kahl.

Dva dana prije pada Kabula, BND je na sjednici kriznog štaba Ministarstva vanjskih poslova (AA) u Berlinu procijenio situaciju potpuno drugačije i isključio mogućnost skorog ulaska talibana u glavni grad. "BND je, kao i sve druge obavještajne službe, vjerovao da će afganistanske vladine snage duže izdržati napade", kaže Kahl i dodaje: "To se pokazalo kao pogrešna procjena."

Bruno Kahl navodi ključne "prelomne tačke"

Međutim, „na prognozu BND-a utiču i uslovljavaju je određeni faktori, takozvane prelomne tačke", primjećuje Kahl. U njih, kako navodi, spada gotovo potpuna izolacija Kabula, povlačenje američkih snaga i većine zapadnih ambasada. „Nekoliko ovakvih prelomnih tačaka se dogodilo do 15. avgusta", objašnjava Kahl razvoj događaja u ključnim danima. "To je učinilo prethodno napravljenu prognozu njemačke obavještajne službe nevažećom." Njegova izjava se slaže sa izjavom bivše zamjenice predsjednika BND-a Tanje von Uslar-Gleichen.

Bivši zamjenik ambasadora proturječi BND-u

No, potpuno drugačiji utisak je Istražni odbor Bundestaga za istragu o događajima u  Afganistanu je dobio u martu od jednog drugog svjedoka: Jana Hendrika van Thiela. Van Thiel je bio zamjenik njemačkog ambasadora u Afganistanu u avgustu 2021. godine i učestvovao je na sjednici Kriznog štaba Ministarstva vanjskih poslova. Tada je podnio izvještaj o talibanima, koji su se već sedmicama raspoređivali i širili Kabulom.

Jan Hendrik van Thiel je iznio svoje viđenje situacije i to je tada jasno i glasno rekao. Međutim, bivša zamjenica predsjednika BND-a Tanja von Uslar-Gleichen je iznijela potpuno drugačiju sliku stanja u Afganistanu, kojoj je on otvoreno protivrječio. Na  tvrdnje njemačkog diplomate o opasnosti i opadajućoj borbenoj moći afganistanske vojske nije bilo protivargumenata, naglasio je Jan Hendrik van Thiel. Sličnu sliku o stanju lokalnih, afganistanskih trupa su na ranijim sjednicama istražnog odbora iznijeli i američki stručnjaci.

Nesporazumi među zapadnim obavještajnim službama

Predsjednik BND-a priznaje da je možda bilo grešaka u razmjeni informacija među zapadnim obavještajnim službama. On kaže kako je prije 15. avgusta, kada je uslijedio pad Kabula, postojala "određena rupa" u razmjeni informacija sa prijateljskim tajnim službama.

Istovremeno, Kahl naglašava da BND ima "najveći mogući interes" za razjašnjavanje situacije i doprinos istini. Istražni odbor Bundestaga za  istragu događaja u Afganistanu ima još nekoliko mjeseci da privede kraju svoju istragu. Krajem godine politički odgovorni iz 2021. godine trebali bi biti ispitani kao svjedoci - među njima tadašnji ministar vanjskih poslova Heiko Maas i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu