„Bićemo odlučni, nastavljamo dalje. Pozivamo sve ljude da imaju povjerenja u ono što činimo. Nikakvih bezbjednosnih ili drugih ugrožavanja neće biti. RS nema namjeru da sa bilo kakvim bezbjednosnim snagama ulazi u Federaciju ili bilo gdje. Republika Srpska ima pravo na ustavnu konfiguraciju“, rekao je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, netom nakon usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

Prvi korak?

Usvajanje je uslijedilo nakon afere sa kiseonikom u ovom entitetu, za koji je utvrđeno da nije medicinski a isporučivan je u zdravstvene ustanove za liječenje oboljenih od kovida. I ovo je samo početak kako najavljuje zvanična Banjaluka. Ovog puta bez „srpskog jedinstva“, napušteni od opozicije, u RS su odlučni i da usvoje ostale zakone, kojima napuštaju Upravu za indirektno oporezivanje, Oružane snage BiH, te formiraju entitetsku obavještajnu službu. Formiranje entitetske agencije za lijekove, što je omogućeno ovim zakonom, prvi je korak u ovom pohodu na, kako kažu u Republici Srpskoj, „vraćanje otetih nadležnosti".

„Da bi to bila naša agencija sa kojom bismo imali komunikaciju, sa kojom bismo trebali da rješavamo probleme u vanrednoj situaciji, da sjednemo i da se dogovorimo, da nađemo neka prelazna rješenja i da agencija bude dio rješenja a ne dio problema“, kaže resorni ministar u vladi RS, Alen Šeranić. 

To se neće desiti tako. Prvo, procedura usvajanja zakona, koji treba da prođe Klub Bošnjaka i na kraju Ustavni sud, prvo entitetski a onda i državni. Ukoliko se nekim čudom desi da zakon prođe ove procedure, Republika Srpske nema nikakvu logistiku za implementaciju ovog zakona, odnosno rada agencije, od opreme preko kadra pa do međunarodnog priznanja, što bi sigurno dovelo do nestašice lijekova. Ovo su nam u nezvaničnom razgovoru potvrdili iz nekoliko kompanija, koje se bave uvozom i distribucijom lijekova u Republici Srpskoj. U svakom slučaju, ovo je rušenje ustavnog poretka BiH, kaže potpredsjednik RS, Ramiz Salkić.

Separatizam

„Pozivam državne organe zadužene da štite ustavni poredak Bosne i Hercegovine da odmah reaguju i preduzmu mjere protiv narodnih poslanika, koji su krenuli u rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine“, kaže Salkić, pozivajući visokog predstavnika u BiH da odmah reaguje.

„Izostanak vaše brze i efikasne reakcije, dodatno će ohrabriti separatiste da nastave svoje neustavne aktivnosti koje vode u potpuno ugrožavanje mira u Bosni i Hercegovini", upozorava Salkić. 

Iz OHR-a još nema reakcija, iako bi sudeći prema saopštenju koje je u ime visokog predstavnika, Kristijana Šmita, poslato tokom skupštinskog zasjedanja, reakcija mogla biti brza. Šmit je upozorio sve poslanike da ne usvajaju zakon i pokažu odgovornost prema javnom zdravlju, navodeći da entitetski zakon predstavlja ozbiljno osporavanje nadležnosti Agencije za lijekove BiH.

„Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je jedina institucija u BiH koja je ovlaštena, sposobna i opremljena da osigura da lijekovi i medicinski uređaji koji su u upotrebi u BiH budu sigurni, kvalitetni i efikasni. To je ujedno i jedina takva agencija koja je osnovana i radi u skladu sa EU Acquis (pravna tekovina EU op-a.), kao uslov za BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji", ističe se u saopštenju ih OHR-a.

Spremni za sankcije

Ambasada SAD-a u BiH bila je za nijansu oštrija, upozoravajući da su spremni koristiti sve raspoložive sankcije. Dodaju da ne postoji ustavni put, kojim bi se entitet jednostrano povukao iz državnih institucija.

„Takve radnje bile bi neustavne i antidejtonske. Dalji razvoj na temeljima mira iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, najbolja je garancija bezbjednosti i put ka prosperitetu za sve u oba entiteta i Brčko Distriktu“, naveli su u pisanoj izjavi medijima iz američke Ambasade. 

Zbog usvajanja zakona i pokušaja nezakonitog razvlašćivanja državne Agencije za lijekove, u Sarajevu razmatraju mogućnost krivične prijave protiv ministra zdravlja RS, Alena Šeranića, najavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić. Šeranić kaže, sve je to politički folklor.

„Krivična prijava je ovdje postala predmet političkog folklora i da se svaki dan govori o nekakvim krivičnim prijavama pa vjerovatno u tom pravcu ide i ovo. Sudovi su tu da sude, ja se nikad nisam miješao u stvari vezane za samo sudstvo, za procjene sudova, tužilaštva. Ljudi rade svoj posao“, kaže Šeranić.

Jasno je da usvojenim entitetskim zakonom o lijekovima i eventualnim formiranje Agencije za lijekove, Dodik ispituje granice domaće javnosti ali i međunarodne zajednice. Ako je suditi po stavovima Komšića, trebao bi da obrati pažnju i na domaće pravosudne organe.

Rušenje poretka bez opozicije

„Ovo je klasično rušenje poretka, preuzimanje nadležnosti, kvalifikacija djela može biti da se objedini više krivičnih djela. Ali, neka znaju da šta god uradi, odgovornost za buduće događaje je na njima“, rekao je Komšić za N1.

Dodik je izgubio je podršku srpskog dijela političara, koji su u opoziciji. Zakon je usvojen tijesnom većinom od 43 poslanika, bez prisustva opozicije, što je za druge opet pokazatelj koliko su politički nesposobni da zauzmu stav i glasaju, bez obzira na posljedice. Međutim, balansiranje i izbjegavanje zauzimanja stava, za rezultat i ima istu politiku zadnjih 20 godina. U jednom su u pravu-  da usvojeni entitetski zakon o lijekovima, stupa na snagu šest mjeseci nakon objavljivanja u Službenom glasniku. 

„Ovo dovoljno govori o činjenici da ste vi podlaci, da lažete narod i da radite ovo u dnevno političke svrhe. Ovaj zakon nikada neće zaživjeti“, kategoričan je bio Miladin Stanić iz SDS-a.

Bošnjački poslanici stava su da NSRS nema nadležnost za donošenje ovog zakona.

„Drago mi je da danas, niste uvukli u ovu priču opoziciju u ovoj skupštini i da konačno imamo i jasan stav opozicije, kada je u pitanju prenošenje nadležnosti sa državnog na entitetski nivo", rekla je poslanik Stranke za BiH u skupštini RS, Begija Smajić, hvaleći opoziciju za kritiku aktuelne vlasti.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu