U prvim romanima Jana Fleminga o Džejmsu Bondu pisac nije mnogo otkrivao o porijeklu špijuna. Očigledno je da je Bond morao da bude Britanac jer 007 radi za tajnu službu Ujedinjenog Kraljevstva. No, to je sve što o tome zvanično znamo.

Nakon uspjeha prvog filma o Bondu 'Dr No" iz 1962, Fleming je u svom narednom romanu „Samo dvaput se živi" (1964) objavio neke detalje o njegovom porijeklu koje se podudara i sa porijeklom glumca Šona Konerija koji je ulogu tajnog agenta tumačio u sedam filmova.

Tu Bond nestaje, a u jednom nekrologu, koji je napisao njegov pretpostavljeni M, šef tajne službe, pomenuti su ime i nacionalnost Agenta 007. Njegov otac Endru Bond je Škot kao i Koneri, a majka, Monik Delakroa Švajcarkinja – što naglašava njegov internacionalni identitet.

Rođen u Rurskoj oblasti zbog štrajka željeznica?

Kasnije je nekadašnji Flemingov asistent Džon Pirson u Sandej Tajmsu 1973. objavio biografiju lika iz romana pod naslovom „Agent 007 – fiktivna biografija" koja je bazirana na elementima koji su se mogli naći u Flemingovim romanima. Pirson je još samo popunio praznine u Bondovom životu.

Tako su obožavaoci otkrili da je 007 rođen u Vatenšajdu u Rurskoj oblasti, 11. novembra 1920. Vatenšajd je u to vrijeme bio grad za sebe, međutim danas je to dio Bohuma, gdje je u petak otvorena izložba „U tajnoj misiji – špijun iz Vatenšajda".

U Pirsonovoj biografiji stoji da je Džejmsov otac Endru bio inženjer. Kako bi uništio postrojenja za proizvodnju naoružanja kompanije Krups, bio je stacioniran u Vatenšajdu. Njegova supruga, Monika, htjela je zapravo da dijete rodi u Engleskoj, ali bila je spriječena zbog štrajka željeznice.

Bond je, piše dalje u biografiji, rano ostao siroče. Njegovi roditelji su poginuli u Alpima dok su planinarili. Starateljstvo je preuzela njegova tetka, ali se mladi Džejms redovno vraćao u Vatenšajd, gdje je porodica posjedovala vikendicu.

Možda ipak Cirih? Ili Berlin?

Postoje oprečne tvrdnje o Bondovom mjestu rođenja. Prema knjigama Čarlija Higsonsa „Mladi Bond“ – što je zvanična serija bazirana na Flemingovim romanima – tajni agent je rođen u Cirihu. Ali, ako je suditi po pasošu, koji je kao rekvizit u filmu „Kazino rojal“ imao Danijel Krejg, Bond je ugledao svjetlost dana u Zapadnom Berlinu i to mnogo kasnije, 13. aprila 1968.

Eksperti koji su pokušavali da provjere detalje biografije Džejmsa Bonda su zaključili da postoje mnoge nepodudarnosti i u samim romanima Jana Fleminga. Izgleda da to autoru nije posebno smetalo.

Zigfrid Teše, novinar i poznavalac opusa o agentu 007, Pirsonovu verziju biografije o Bondu ipak vidi kao najautentičniju s obzirom na Pirsonovo i Flemingovo dugogodišnje poznanstvo.

Flemingova iskustva u Njemačkoj

No, uprkos svim protivrječnostima, izložba u Bohumu proslavlja to što su korijeni najpopularnijeg tajnog agenta navodno iz Rurske oblasti. Zigfrid Teše, koautor izložbe, vidi jasne paralele sa biografijom Jana Fleminga. „Malo od Džejmsa Bonda se može naći i u Janu Flemingu", kazao je on za DW. Na primjer i Fleming je, isto kao i 007, tokom Drugog svjetskog rata radio za mornaričku tajnu službu, prije nego što je počeo da se bavi novinarstvom i piše romane.

„Fleming je morao da se suočava s nacistima i njemačkim špijunima, a poslije i sa Hladnim ratom. Sve ono što je tokom rata preživio, kasnije je ugradio u svoje romane", objašnjava Teše. Osim, toga, ovaj novinar kaže da je Fleming studirao u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj. Obožavao je Alpe, gdje je učio alpinističko penjanje i skijanje – ove strasti su se posle mogle vidjeti i u avanturama njegovog fiktivnog junaka.

Među izloženim eksponatima u Bohumu je i više Bondovih sportskih automobila, kao na primjer Lotus Espri S1 iz filma „Špijun koji me je volio" (1977). Osim toga mogu da se vide kostimi, scenariji i brojni drugi Bondovi predmeti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android