Oko polovice zemalja članica Europske unije suočilo se posljednjih tjedana s prosvjedima poljoprivrednika protiv nacionalne i europske agrarne politike, iako zbog različitih razloga. U Njemačkoj se seljaci bune protiv planiranog smanjenja subvencija za dizel. U Poljskoj i drugim istočnoeuropskim zemljama seljaci blokiraju ceste i granične prijelaze je žele spriječiti uvoz jeftinih proizvoda iz Ukrajine.

Europski savez poljoprivrednika COPA zahtijeva ublažavanje propisa za zaštitu okoliša, manje birokracije u kompliciranim pravilima poljoprivredne politike EU-a i bolje uvjete u međunarodnom tržišnom natjecanju. Zato lobisti poljoprivrednika odbijaju trgovinski sporazum s državama Mercosura iz Južne Amerike, jer bi to značilo veću konkurenciju europskim poljoprivrednicima, kaže predsjednica saveza poljoprivrednika Christiane Lambert u pismu upućenom Europskoj komisiji. „Nekoliko mjeseci prije izbora presudnih za budućnost Europe poljoprivrednice i poljoprivrednici očekuju (…) da mogu nastaviti svoj posao pod prihvatljivim uvjetima, uz prikladan dohodak i s manje truda oko birokratskih poslova", piše Christiane Lambert.

Europska komisija najavljuje ustupke

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je reagirala i povukla jedan prijedlog zakona, koji je trebao prepoloviti uporabu pesticida u Europi. Ali, poljoprivrednicima koji prosvjeduju u nekim zemljama to nije dovoljno. Oni žele više iznimaka, manje ekoloških propisa i manje nametanja pravila iz Bruxellesa. Šefica pokreta seljaka i građana u Nizozemskoj Caroline van der Plas prigovara da se poljoprivredu ne cijeni dovoljno. „Ljudi koji proizvode našu svakodnevnu hranu diskreditira se kao mučitelje životinja, proizvođače otrova, zagađivače tla i uništavače okoliša", izjavila je ona za novine Financial Times. U četvrtak je Europska komisija iznijela nove prijedloge kako bi prosvjedima oduzela vjetar iz jedara. Pravila bi trebala biti olabavljena i omogućene iznimke, kako bi se lakše došlo do poticaja. Pritisak koji „trenutno osjećaju naše poljoprivrednice i poljoprivrednici koji teško rade mora biti ublažen kako bi bila zajamčena sigurnost opskrbe hranom", kaže predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. „Pojednostavljenje naše agrarne politike i dalje ostaje prvorazredni cilj."

Interesno predstavništvo poljoprivrednika u članicama EU-a i u Bruxellesu je utjecajno. Kršćansko-demokratski zastupnici u Europskom parlamentu stali su na stranu poljoprivrednika. I socijalisti su pokazali veliko razumijevanje. Unatoč tomu se ne treba ponašati kao da su pravila, protiv kojih se poljoprivrednici djelomice bune, s ekološkog i okolišnoga gledišta sva pogrešna ili pala s neba, upozorava socijaldemokratska političarka Maria Noichl u raspravi u Europskom parlamentu. „Uzmimo poljoprivrednike pod ruku! Radimo skupa s njima u ovo teško vrijeme klimatskih promjena", rekla je Noichl u svom govoru. Ministrice i ministri poljoprivrede i Europski parlament su skupa donijeli odluku o strategiji „Od polja do tanjura", koja donosi mnoštvo novih propisa za poljoprivredna gospodarstva.

Manje poljoprivrednika, ista proizvodnja

Zaštita klime, smanjenje izlučivanja štetnih plinova i strukturne promjene potrebne su i u poljoprivredi. O tomu nema dvojbe kod političkih aktera u Bruxellesu. Samo je pitanje kako to razumno organizirati. Strukturne promjene su europskoj poljoprivredi već godinama su u tijeku, jer broj poljoprivrednih gospodarstava se brzo smanjuje. Od 2005. je broj poljoprivrednih gospodarstava smanjen za trećinu na 9,2 milijuna. Većina poljoprivrednih gospodarstava ima samo jednu osobu koja radi puno radno vrijeme. Ali, obrađivana površina se nije smanjila. To znači da ima manje poljoprivrednih gospodarstava, ali koja postaju veća. Do smanjenja broja gospodarstava ne dolazi nužno samo zbog njihove isplativosti. Brojne poljoprivrednice i poljoprivrednici prestaju raditi zbog starosti, a nema nasljednika, iako EU posebnim poticajima pomaže mladim poljoprivrednicima.

Prihodi poljoprivrednika u Njemačkoj veći nego ikada

Poljoprivrednici u Europskoj uniji proizvode više robe nego što je potrebno europskom tržištu, koja se zato izvozi. Statistike Saveznog ministarstva poljoprivrede pokazuju da su prihodi poljoprivrednika u Njemačkojposljednjih godina jako porasli. Inflacija je dovela do većih cijena u trgovinama. Ali, troškovi proizvodnje nisu tako jako porasli. Jedan zaposlenik u poljoprivredi u Njemačkoj je u 2022. godini imao godišnji prihod od prosječno 43.000 eura. S obzirom na prihode u Europskoj uniji postoje velike razlike. Poljoprivrednici u Španjolskoj ili Rumunjskoj zarađuju osjetno manje. A prihodi poljoprivrednika u Nizozemskoj, koji također prosvjeduju, znatno su veći.

Subvencije poljoprivrede su srž EU-a

Europska unija troši puno novca na poljoprivredu. Agrarna politika je srž EU-a. Od 1962. članice Europske unije zajednički donose odluke o agrarnom sektoru. Najveći dio zajedničkog proračuna, oko jedne trećine, odlazi na poticaje poljoprivrednicima i pomoć za razvoj sela. Iako na poljoprivredu otpada samo 1,6 posto ukupnog društvenog proizvoda EU-a, na nju odlazi oko četvrtine svih subvencija iz redovitog proračuna. U 2022. godini to je bilo 243 milijarde eura. 57 milijardi je otišlo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u širem smislu.

Visoke subvencije pomažu da cijene hrane u Europskoj uniji ostaju relativno niske i stabilne. Kad bi poljoprivrednici svoje troškove proizvodnje bez poticaja prenijeli na cijene proizvoda, cijene hrane bi jako porasle i jako bi oscilirale, s obzirom na prinose te godine. To spriječiti bio je i ostao cilj agrarne politike Europske unije. Ali, instrumenti se mijenjaju. Prije 40 godina je Euopska komisija otkupljivala maslac i mlijeko, kako bi zadržala stabilnost cijena. Danas poljoprivrednici dobivaju poticaj po hektaru obrađene površine, ali i za ekološke programe, zaštitu okoliša ili ostavljanje površine neobrađenom. 2027. godine bi današnji sustav Zajedničke agrarne politike trebao ponovo biti podvrgnut provjeri.