Prema navodima turske Službe za vjerska pitanja (Dijanet) na molitvi u petak (džuma) će prisustvovati 500 ljudi. Hiljade posjetilaca se očekuju i na Trgu sultana Ahmeda ispred Aja Sofije. Turski mediji javljaju da će se za bezbjednost ispred džamije brinuti 17.000 policajaca. Tokom ceremonije će se prekriti hrišćanske statue i freske unutar crkve, džamije ili muzeja.

Tek prije dvije sedmice je turska Vlada dobila dozvolu da Aja Sofiji promijeni namjenu i pretvori je u džamiju. Viši upravni sud Turske 10. jula je donio odluku da crkva može da se pretvori u džamiju.

Politika pod kupolom

Monumentalna građevina i arihtektonsko remek-djelo, koju je u šestom vijeku nakon Hrista sagradio vizantijiski car Justinijan, uvijek iznova je bila predmet simbolične politike. Kada su Osmanlije 1453. osvojile Konstantinopolj, sultan Mehmed II je na momentalno crkvu pretvorio u džamiju.

Osnivač moderne Republike Turske, Mustafa Kemal Ataturk, iskoristio je bogomolju za jedan čin visokog simboličkog značenja. On je 1935. od Aja Sofije napravio muzej. Moderna Turska je sekularna država, glasila je poruka tog vremena.

Simboličnu snagu ove svjetske kulturne baštine koristi i turski predsjednik Erdogan. Za mnoge njegove nacionalističko-islamističke birače Aja Sofija je simbol osvajanja hrišćanskog Konstantinopolja od strane Osmanlija i superiornosti islamskog svijeta.

„Osvojena mačem"

Incijativu vladajuće turske Radničke partije (AKP) prati nacionalistička retorika. „Aja Sofija je naše geografsko vlasništvo. Onaj ko osvoji mačem polaže prava i na vlasništvo", kazao je zamjenik predsjedavajućeg AKP, Numan Kurtulmus. „Aja Sofija je dio našeg suvereniteta."

Vladajuća partija je bila sigurna u pobjedu i prije nego što je donijeta sudska odluka. Na 567. godišnjicu osvajanja Carigrada, jedan imam je u Aja Sofiji čitao sure iz Kurana. U turskoj javnosti se tada spekulisalo o tome da je odluka već pala i da su u pitanju već prve pripreme.

Kritika Pravoslavne crkve

Ovaj eksperiment je otvorio nove rovove. Vaseljenski patrijarh Vartolomej oštro je reagovao na pretvranje Aje Sofije u džamiju.

Aja Sofija je jedan od najznačajnijih spomenika ljudske civilizacije i ona ne pripada samo njenim neposrednim vlasnicima već „čitavom čovječanstvu", kazao je patrijarh na liturgiji u Istanbulu.

Nikola Uzunoglu, predsjedavajući Federaciji Turaka grčkog porijekla (IREF), kazao je za DW još prije odluke suda da je pogrešno to što se Aja Sofija koristi za politička potkusurivanja. Ova građevina stoji tu kao simbol mira između religija i civilizacija.

Pozivi u pomoć papi Franji

Promjenu namjene Aja Sofije oštro je kritikovala i Ruska pravoslavna crkva. „Oglušilo se o brige miliona hrišćana", kazao je Vladimir Legoida iz Moskovske patrijaršije ruskoj agenciji Interfaks. „Odluka suda je pokazla da su ignorisani svi zahtjevi."

Predsjednica Grčke, Katerina Sakelaropulu molila je papu Franju za podršku da u sporu oko Aja Sofije iskoristi svoj međunarodni uticaj. Turska vlada bi morala da revidira svoju odluku i ponovo vrati status ovoj građevini kao spomeniku kulture, prenose grčki mediji ono što je Sakelaropulu kazala papi Franji početkom ove nedelje.

Papa Franjo je već u nedjelju nakon odluke o promjeni namjene Aja Sofije na Trgu svetog Petra u Rimu rekao kako osjeća „veliki bol" kada pomisli na zaštitni znak Istanbula.

Jedna zgrada, dvije religije

Zabrinutost je prisutna i u akademskom svijetu zbog moguće promjene muzeja. „Ovakve građevine u svijetu se mogu nabrojati na prste jedne ruke. I one se moraju sačuvati", kazao je istoričar Edhem Eldem sa istanbulskog Bogaziči univerziteta. Pri tom je Aja Sofija zajedničko, univerzalno kulturno nasljeđe. „Zar ćemo ovo nasljeđe ograditi i sakriti, ili ipak radije prezentovati čitavom svijetu?", pita se Eldem.

„Ova građevina već 1.500 godina služi dvjema svjetskim religijama, a da nije morala biti u potpunosti arhitektonski promijenjena", kazao je istoričar Edhem. Doduše, nakon turskog osvajanja hrišćanskoj crkvi su dograđeni minareti.

Ali, ovo nasljeđe izgleda da predsjednik Erdogan želi ciljano da iskoristi. I odabir propovjednika za prvu džumu ovog petka je politički znak: predsjednik Dinajeta Ali Erbas je poznat po svom konzervativnom tumačenju islama.

Vrhovni islamski autoritet Turske je i u aprilu ove godine nakon jedne propovijedi tokom ramazana potpao pod žestoke kritike. Razlog: Erbas je za izbijanje zaraze korona virusom optužio homoseksualce i one koji nisu udati ili oženjeni.

Autori: Pelin Unker, Daniel Belut, Verena Greb (agencije)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android