Prije 12 godina Albana Dado napustila je svoj rodni grad Fier i otišla u Grčku u potrazi za poslom. Već mjesec dana je sa svojim 11-godišnjim sinom ponovo u Fieru. Traži načina da se presele u Albaniju, jer Grčka je sada postala teška za život. Zbog krize, mnogi albanski gastarbajteri ostali su bez posla, ali ni u staroj domovini nije bolje: samohranoj majci se čini nemogućim da nađe posao. Albana razmišlja o povratku u Grčku. Tamo ipak može da radi tri puta nedjeljno, po pola radnog dana, kao kućna pomoćnica. "Od toga mogu da se prehranim. U Albaniji se to ne može", kaže ona.

Mnogi albanski migranti u Grčkoj su u istoj dilemi. Kriza ih je teško pogodila. Građevinski sektor, gdje radi većina albanskih migranata je u zastoju, a rad u domaćinstvima je znatno smanjen. "Posebno su žene radile po kućama, na crno", kaže predsjednik Federacije albanskih udruženja u Grčkoj, Etmond Guri. "Ljudi su u velikoj nevolji, jer su uzeli kredite za stanove i automobile. Sad su izgubili posao, a krediti su i dalje tu." Ljudi su očajni, stopa samoubistava raste, kaže Guri.

Loša atmosfera

Oko 600.000 "gastarbajtera" iz Albanije živi u Grčkoj. Uglavnom su došli ranih 90-ih. Mnogi su uspjeli da sebi organizuju život i preko doznaka pomažu svoje porodice kod kuće - što je važan izvor prihoda za Albaniju. Ali, ekonomska kriza u Grčkoj je mnoge veoma teško pogodila. Oni su bili prvi koji su izgubili posao. Sada Albaniju vide kao svoju posljednju šansu. Nadaju se da će tamo naći posao ili živjeti od ušteđevine. Ali, Albanija skoro da nema mogućnosti da ih primi.

"Njihova integracija je teška, jer je nezaposlenost ionako veoma visoka", kaže Odise Kote, zamjenik gradonačelnika Gjirokastra na jugu Albanije, u blizini grčke granice. "Desetine grčko-albanskih preduzeća su bankrotirala. Trgovina između Grčke i Albanije je u ovom regionu pala za 55 posto." Sve više ljudi je nezaposleno, a priliv novih lica koja traže posao će proizvoditi dodatni pritisak i nesigurnost u društvu. "Oni ovdje neće naići na prijateljsko okruženje za svoje projekte", rekao je Kote, misleći i na one koji vjeruju da u domovini mogu pokrenuti neki privatni biznis.

Nepoželjni povratnici

Većina povratnika dvije decenije ne živi u Albaniji. "Oni nemaju privatna veze a to je glavni put dolaska do posla", kaže Guri Etmond. Tržište rada i dalje uglavnom funkcioniše preko poznanika - ili mita: "Navodno morate da platite tri do pet hiljada evra kako biste dobili posao."

Zvanično, stopa nezaposlenosti u Albaniji je14 posto. Procjenjuje se, međutim, da je duplo viša. Siva ekonomija je široko rasprostranjena, iskorišćava se jeftina radna snaga, bez plaćanja poreza ili doprinosa. Albana Dado je šokirana niskim platama svoje braće i bijednim uslovima rada. "Oni rade na gradilištima i dobijaju 250 evra mjesečno. Ali šef vam daje prvo samo 50 evra, a ostatak kad ima para."

Korupcija, cijeli ekonomski ambijent, nedostatak perspektive za migrante. Grčka kriza je pogodila nespremnu Albaniju, priznaje zamjenik gradonačelnika Kote: "Nemamo detaljan plan za ovu situaciju."

Od početka grčke krize 180.000 migranata se vratilo u Albaniju. Mnogi su su potom ponovo vratili u Grčku. Tu su još uvijek bolje šanse za život nego u Albaniji. Ili idu dalje, u razvijene zemlje EU, kao što su Njemačka, Holandija ili skandinavske zemlje. Albana Dado prvo se vraća u Grčku, ali ne zna koliko dugo će tamo ostati.