U Albaniji je radost zbog dobijanja kandidatskog statusa velika. Tokom desetljeća komunističke izolacije i turbulentnih tranzicijskih godina koje su uslijedile, želja da "pripadaju Europi" bila je kod brojnih stanovnika konstantna. Sada je zemlja korak bliže ispunjenju te želje: Nakon što su ministri vanjskih poslova zemalja članica EU donijeli odluku o davanju Albaniji kandidatskog statusa, odluka zvanično treba biti potvrđena i na samitu šefova država i vlada u Briselu (27.06.).

Pravosudni sistem mora biti reformiran

Unatoč euforiji za većinu ljudi u Albaniji je jasno da im najteže tek predstoji. "Biti zemlja kandidat znači da moramo još više raditi i da se ne smijemo zadovoljno opustiti", kaže ministrica za europske integracije Klajda Gjosha za DW. Jer biti kandidat još uvijek ne znači da će uskoro početi i pristupni pregovori. Prije toga zemlja mora provesti brojne reforme - tako zahtijeva EU. Prije svega je riječ o borbi protiv korupcije u pravosuđu i upravi, kao i o problemima organiziranog kriminala.

"Funkcioniranje pravne države je ključ, i zbog toga bih ja stavio akcenat na reformu pravosuđa", kaže njemački ambasador u Tirani Helmut Hoffman u razgovoru za DW. On kaže da korumpirano pravosuđe sprečava ekonomski razvoj zemlje. To je bila i poruka njemačke kancelarke Angele Merkel albanskom premijeru Ediju Rami tokom njegove posjete Berlinu u martu ove godine.

Čini se da je ova poruka stigla na odredište: Vjerojatno nije slučajno da su sedam dana uoči donošenja odluke u Briselu albanske sigurnosne snage pokrenule veliku akciju na jugu zemlje poznatom po najvećem uzgoju marihuane. U selu Lazarat, koje je važilo za najveće područje za uzgoj kanabisa u Europi, policija je prema vlastitim navodima uništila 12 tona marihuane.

Prekinuti s kulturom nekažnjavanja

Moguće je da je ova akcija imala pozitivan utjecaj na odluku EU, ali ona nije bila dovoljna. Slično kao i ranije u slučaju Hrvatske, EU će od Albanije zahtijevati da se korupciji odlučno suprotstavi na najvišem nivou. Jer u ovoj zemlji još uvijek postoji kultura nekažnjavanja. Zbog toga politički analitičar Lufti Dervishi smatra da će reforma pravosuđa biti veliki izazov. On kaže da ta reforma mora biti provedena u suradnji sa Misijom EU za pomoć pravosudnom sistemu u Albaniji (EURALIUS). "Prvi signali za to postoje. Prvi put sudije i tužitelji sjede na optuženičkoj klupi. Ali tek kada tamo budu i "velike ribe", možemo reći da su svi jednaki pred zakonom."

Na ljestvici korupcije Transparency Internationala Albanija se nalazi na 116 mjestu od ukupno 177 država. Sada se brojni Albanci nadaju da će pod pritiskom EU biti smanjeni podmićivanje i siva ekonomija. Ministrica za europske integracije Klajda Gjosha naglašava da dobijanje statusa kandidata automatski znači i strožiji nadzor vlade i svih drugih institucija. "Građani će od toga profitirati jer će dobiti rukovodstvo koje je svjesno svoje odgovornosti."

Trnovit put do članstva

Albanija je na dobijanje kandidatskog statusa čekala pet godina. Tokom tog vremena je Europska komisija tri puta odbila zahtjev Tirane za dobijanjem statusa kandidata. Razlog čekanja nije bio samo nedostatak reformi, nego i velika polarizacija između dvije vodeće stranke, demokrata i socijalista, koje su naizmjenično vladale ovom zemljom u posljednjih 23 godine, odnosno od pada komunizma. Sada EU očekuje promjenu u parlamentarnom životu ove zemlje. "Zemlja je u prošlosti trpila zbog poltičke nestabilnosti i jezika mržnje koji su koristili vodeći političari. Pri tome su privatni i stranački interesi stavljani iznad dobrobiti zemlje", kaže analitičar Lutfi Dervishi. On smatra da se to u budućnosti mora promijeniti.

No put ka EU će biti još dug, još mnogo toga mora biti učinjeno, kaže njemački ambasador u Tirani Helmut Hoffman. On naglašava da će EU i Njemačka ostati pri svojim obećanjima da Zapadni Balkan ima jasnu europsku perspektivu. "Važno je da se zemlje Zapadnog Balkana kreću u pravcu EU. No one pri tome ne napreduju istim korakom, već na osnovu smjernica o napretku koje svaka zemlja pravi sama za sebe."