Tog 11. septembra prošle godine je glumica Anila Biša sa ukućanima gledala televiziju. Baš je premijer Edi Rama predstavljao svoj novi kabinet, a u njemu ministarku koja nije od krvi i mesa nego je avatar.

„Dijela", prozvana „prvom virtuelnom ministarkom na svijetu", šokirala je Bišu više nego ostale Albance – jer imala je njeno lice i glas.

„Prvo sam se smijala sa porodicom", kaže Biša za DW. „Nisam još bila razumela posljedice.“

Spektakularno predstavljanje „ministarke" Dijele otkrilo je niz dilema sa upotrebom avatara, a sada će rasplet dobiti i na sudu.

Pristala na nešto drugo

Prije mjesta u kabinetu, Dijela je bila nešto prostije – običan mali program, takozvani „digitalni asistent“ na kakvog se naiđe na gomili sajtova. Dijela je pomagala građanima u sistemu e-Albanija (sličnom e-Upravi u Srbiji).

Anila Biša, glumica sa skoro četiri decenije iskustva na ekranu, u decembru 2024. godine potpisala je ugovor koji dopušta da se njen lik i glas godinu dana koriste na portalu e-Albanija.

Biša sada kaže da nije imala pojma da će Dijela postati „ministarka“ i da na to nije pristala.

Upotreba lika i glasa bila je ograničena na portal e-Albanije, kaže advokat glumice Aranit Roši. „To znači da se nisu smjeli koristiti ni za jedan drugi proizvod.“

U albanskoj Vladi misle da tužba nema osnova. I kažu – neka sud odluči ko je u pravu.

Dijela za sada ostaje

„Srž ovog slučaja je povreda ličnih podataka“, kaže Elton Pepo, vanredni profesor na Pravnom fakultet u Tirani.

Albanski zakon je, kaže, na ovom polju usklađen sa standardima EU. Nečiji lik i glas spadaju u lične podatke. „Svaka upotreba preko dogovorenog trajanja ili svrhe predstavlja kršenje prava“, dodaje Pepo.

U ponedeljak (23. februar) je Upravni sud u Tirani odbio zahtjev glumice da se upotreba njenog lika i glasa zabrane do konačne odluke. Biša je potom rekla da će, ako treba, ići do suda u Strazburu.

U glavnom procesu, ona tuži više aktera, između ostalih premijera Ramu i privatnu kompaniju koja je učestvovala u proizvodnji avatara, tražeći milion evra odštete.

Već mjesecima je ljudi oslovljavaju sa „ministarka Dijela“, kaže Biša. Digitalna figura preklapa pravu osobu, kaže, a to joj utiče na život.

„Niko nema prava da uzme nečiji identitet i koristi ga preko onoga što je dogovoreno“, kaže Mark Marku, dekan Fakulteta za istoriju i filologiju u Tirani. „Sa pravima na sliku nisi prodao i svoju ličnost.“

Jedan od argumenata je da je uloga „digitalnog asistenta" na nekom sajtu bitno drukčija od uloge „ministarke“ koja govori u ime države. Dijela se tako pojavljivala i na raznim događajima širom svijeta.

Biša kaže da se ponekad plaši šta će Dijela izgovoriti, po scenariju koji su pisali drugi.

Četbot i ljudske slabosti

Ovog februara je Dijela na samitu u Dubaiju dobila Global Future Fit Seal, nagradu za inovaciju. Tehnički pak, ona je običan četbot koji radi po definisanim parametrima.

IT stručnjak Besmir Semanaj kaže da nema dokaza da je sistem evoluirao na polje vještačke inteligencije ili da autonomno donosi odluke. „I dalje ne znamo da li je Dijela trenirana kao nezavisni sistem“, kaže on za DW.

Premijer Rama je virtuelnoj ministarki delegirao važne zadatke ili se barem tako hvalio. Javne nabavke biće stoprocentno zaštićene od korupcije, rekao je, a trošenje javnog novca do kraja transparentno.

No, u praksi je Dijela samo dio elektronske uprave kojom rukovodi Nacionalna agencija za informatičko društvo.

U decembru je Specijalni sud za korupciju i organizovani kriminal odredio kućni pritvor protiv nekih od vodećih ljudi Agencije dok traje istraga o navodnoj korupciji i zloupotrebi položaja.

I to upravo tamo gdje boli Edija Ramu – navodno, neke javne nabavke bile su neregularne.

To tehnički nema veze sa tužbom koju je podnijela glumica Anila Biša, ali nam Mark Marku kaže da je sve dio iste percepcije.

Sistem je, dodaje, trebalo da suzbije ono što naziva „homo corruptus“ – odnosno ljudski faktor koji je alav na novac. Ako su, dodaje Marku, institucije koje vode taj sistem korumpirane, onda se podriva i cijeli koncept „virtualne ministarke“ Dijele.