Prozori su razbijeni, a crne čađave pruge protežu se duž zidova. Na zgradi Ministarstva prosvjete u Tirani, glavnom gradu Albanije, vidljivi su tragovi protesta iz prethodnih dana.

I ovog utorka, studenti i profesori Univerziteta u Tirani ponovo su se okupili na demonstracijama.

Gotovo pet mjeseci protesti protiv vlade u Albaniji odvijali su se mirno. Prvobitni povod za demonstracije bio je planirana izgradnja luksuznog hotelskog kompleksa u zaštićenom području prirode, što je projekt iza kojeg stoji Džared Kušner, zet Donalda Trampa.

Ministarstvo prosvjete gađano kamenicama

Protesti su se od tada sve više širili. Svakodnevno dolazi do žestokih sukoba između studenata i srednjoškolaca s jedne strane, i policije s druge. Trinaestog oktobra situacija je eskalirala.

Demonstranti ukazuju na korupciju, probleme na univerzitetima i sve veće troškove obrazovanja. Zahtijevaju ostavku premijera Edija Rame, koji je na vlasti od 2013. godine.

Mlada žena u crnoj odeći i jakni s kapuljačom stoji u masi. Kada je pitaju zašto učestvuje u protestima, ona prekriva usta maramom.

„Molim vas, sačekajte trenutak, želim da sakrijem lice“, kaže Sara (ime je izmjenjeno jer želi da ostane anonimna).

Sara kaže da već devet dana redovno dolazi na proteste. Sa drugim studentima koordinira aktivnosti putem mobilnog telefona. „Komuniciramo tekstualnim porukama – samo tako“, objašnjava ona.

Ubrzo mora da prekine razgovor. Demonstranti ponovo gađaju Ministarstvo prosvjete kamenicama, policija potiskuje demonstrante i novinare iz tog područja i koristi vodene topove kako bi rastjerala okupljene.

Decentralizovana, horizontalna organizacija

„Društvene mreže danas su najvažniji javni prostor – mnogo prije nego što se fizički prostori ispune ljudima“, kaže stručnjak za sajber-bezbednost Besmir Semanaj.

„Mladi Albanci više se ne organizuju kroz tradicionalne strukture, poput političkih stranaka, udruženja ili javnih poziva na okupljanje. Oni se organizuju tamo gdje provode svakodnevicu – na mobilnim telefonima.

Među najvažnijim kanalima komunikacije su Instagram, grupe na Whats'Appu za studente pojedinih godina fakulteta ili iz studentskih domova, kanali na Telegramu za opšta obavještenja i TikTok za dijeljenje video-snimaka." Oni, kojima je bezbjednost važnija, koriste aplikaciju Signal.

„To je horizontalna organizaciona struktura, bez pojedinačnih lidera koji bi se mogli izdvojiti i bez centralizovane komandne strukture. Upravo zato se vlada toliko teško snalazi u razumijevanju i kontroli ove dinamike“, kaže Semanaj za DW.

Premijer Edi Rama: „Hibridni rat"

Stručnjak Semanaj ističe da aplikacija za razmjenu poruka Telegram u aktuelnoj situaciji nudi nekoliko korisnih funkcija.

„Putem kanala moguće je istovremeno doprijeti do desetina hiljada ljudi, obavještenja stižu za nekoliko sekundi, a spoljašnja kontrola teža je nego na klasičnim platformama.“

Premijer Edi Rama, koji je inače poznat po tome što i sam dobro vlada vještinama komunikacije na društvenim mrežama, smatra da su algoritmi djelimično odgovorni za aktuelnu situaciju. Pobunu mladih protiv svoje vlade naziva „hibridnim ratom". Nedavno je, tokom jednog javnog nastupa, oštro verbalno napao demonstrante.

Mladići i djevojke, koji trenutno vjeruju da Albaniju mogu da „učine boljom zemljom uz TikTok, a da pritom ne umiju da izgovore ni sedam povezanih riječi“, kako kaže Rama, nisu svi teroristi.

„Ali oni su taoci određenog duha, nove ideologije koja ima samo jedan cilj: da uništi, sve preokrene naglavačke i sravni sa zemljom“, izjavio je Rama.

„Radikalizovani pod uticajem Antife"

Od početka protesta protiv vlade, koji traju gotovo pet mjeseci i koji su na početku bili mirni, Rama neprestano pokušava da u javnosti razotkrije one koji, navodno, zaista stoje iza demonstracija. Posljednjih mjeseci optuživao je zemlje poput Grčke, Rusije i Irana da se miješaju u proteste.

U najnovije vrijeme imenovao je novog krivca: Antifu, globalni, decentralizovani ljevičarski pokret bez vođe.

„Riječ je o mladim ljudima koji su radikalizovani i ideološki indoktrinirani i koji djeluju pod pritiskom ili uticajem nove, mračne sile nastale u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama – sile koju je predsjednik Sjedinjenih Država označio kao terorističku organizaciju: Antife“, izjavio je albanski premijer.

Redion Ćirjazi, stručnjak za bezbjednosna pitanja i radikalizaciju, o tome kaže: „To je ozbiljna optužba koja zahtijeva jednako ozbiljne dokaze. Do danas nisu predočeni provjerljivi dokazi koji bi potvrdili postojanje organizovane strukture Antife u Albaniji, a kamoli njeno učešće u koordinaciji protesta“, upozorava Ćirjazi.

„Terorističke strukture"?

Problematično je, smatra on, i to što se Rama poziva na odluku američkog predsjednika Donalda Trampa da Antifu proglasi terorističkom organizacijom.

„Antifa nije jedinstvena međunarodna organizacija sa centralizovanom strukturom i rukovodstvom, već zbirni naziv za različite pokrete i grupe koje povezuje to što su u osnovi antifašističke.“

I studentkinja Sara odlučno odbacuje optužbe da iza protesta stoje „terorističke“ strukture.

„Postoje grupe sklone nasilju, to je tačno, ali ja nemam nikakve veze s njima. Čim vidim nasilje, odlazim. Protivim se tome“, kaže ona za DW.

Arlind Ćori, predsjednik male opozicione stranke Leživja Bašće („Pokret Zajedno“), koja se od samog početka protesta protiv luksuznog kompleksa u Zvernecu angažuje u borbi protiv vlade, smatra da su Ramine tvrdnje „besmislice“.

Ostavka umjesto revolucije

„Mladi Albanci i Albanke ogorčeni su zbog postojećih društveno-ekonomskih prilika: zbog siromaštva, činjenice da su mnogi njihovi roditelji emigrirali jer nisu mogli da izdržavaju porodice, urušavanja obrazovnog sistema i nedostatka perspektive nakon završetka školovanja“, kaže Ćori.

Upravo su ti faktori izveli mlade na ulice, a ne bilo kakva ideologija. Osim toga, ne treba zaboraviti da je glavni zahtev studenata Ramina ostavka, a ne „socijalistička revolucija“.

Ćori dodaje: „Ljudi ne traže ništa radikalno, već ostavku korumpiranog premijera – zahtev koji je suštinski i umeren. Međutim, Edi Rama na njega i dalje odgovara policijskim nasiljem i arogancijom“, kaže on za DW.

Ko vuče konce?

Stručnjak za bezbednost Ćirjazi smatra da se iza ovih optužbi krije određena strategija.

„Kada se vlada suoči s protestima i nezadovoljstvom javnosti, povezivanje demonstranata s ekstremizmom i stranim uticajem može da posluži za skretanje pažnje sa stvarnih uzroka protesta i njeno usmeravanje ka pitanjima nacionalne bezbednosti“, smatra on.

„To može da posluži ostvarivanju nekoliko političkih ciljeva: delegitimisanju demonstranata, slabljenju njihove podrške u javnosti i opravdavanju oštrijih mera u ime zakona i reda."

Stručnjaku za kibernetičku bezbednost Semanaju ovaj obrazac poznat je iz drugih kriza.

„Protesti se predstavljaju kao nasilje, mladi kao izmanipulisani, a njihovi opravdani zahtevi – stanje na univerzitetima, školarine, korupcija i nedostatak perspektive – nestaju iz medijskog izveštavanja."

Umesto rasprave o tome zašto su hiljade mladih izašle na ulice, u središte pažnje dolazi pitanje ko ih je tamo „poslao“. Semanaj smatra da to nije slučajno, već da je reč o koordinisanoj komunikacionoj kampanji.

„Cilj je nametanje određenog narativa: da su protesti isto što i nasilje, da se mladima manipuliše i da neko drugi povlači konce“, kaže Semanaj.