Alternativa za Njemačku (AfD) na svom je saveznom stranačkom kongresu ponovno potvrdila svoju ambiciju da preuzme vlast u Njemačkoj. Na završetku skupa u glavnom gradu savezne zemlje Tiringije, Erfurtu, ponovno izabrana supredsjednica Alice Weidel poručila je: „Mi smo najjača politička snaga. Mi smo narodna stranka s 30 posto podrške. I mi ćemo vladati." Pritom se pozvala na aktualna istraživanja javnog mnijenja.

Prethodno su delegati potvrdili dvojno vodstvo stranke. Alice Weidel, koja je na izborima za Bundestag 2025. bila glavna kandidatkinja AfD-a, malo je poboljšala svoj rezultat u odnosu na izbore prije dvije godine te osvojila 81,3 posto glasova. No njezin supredsjednik Tino Chrupalla izgubio je znatan dio potpore te je dobio još samo 70 posto glasova.

Za Weidel je još važnije to što su na izborima za novi savezni stranački odbor izabrani brojni njezini pristaše, dijelom i u izravnim natjecanjima između kandidata. Time je ova doktorica ekonomskih znanosti dodatno učvrstila svoj utjecaj na političko usmjerenje AfD-a. Unutar stranke i u medijima već se dulje vrijeme raspravlja o Weidelinoj ambiciji da u budućnosti sama vodi AfD.

Vjetar u leđa krajnjoj desnici

Sastav novoizabranog saveznog stranačkog odbora upućuje na to da će AfD i ubuduće politički inzistirati na radikalnom distanciranju od svih ostalih stranaka. Čak šest od 14 članova novog saveznog odbora dolazi iz pokrajinskih organizacija koje njemačke službe za zaštitu ustavnog poretka vode kao dokazano desno ekstremne.

U stranački vrh ulazi Jean-Pascal Hohm, političar krajnje desnice koji je ujedno i predsjednik novoosnovane stranačke mladeži „Generation Deutschland" (Generacija Njemačke). U prošlosti je Hohm zbog svojih veza s desno ekstremnim krugovima morao napustiti posao u zastupničkom klubu AfD-a u parlamentu savezne zemlje Brandenburg.

U saveznom stranačkom odboru ubuduće će sjediti i Stefan Möller iz Tiringije, jedan od najbližih političkih suradnika Björna Höckea. Höcke je 2025. godine u dva navrata pravomoćno osuđen na novčane kazne jer je više puta koristio slogan zločinačke Jurišne postrojbe (SA) iz razdoblja nacionalsocijalizma pod Adolfom Hitlerom. Njegov bliski suradnik Stefan Möller u saveznom bi odboru trebao biti zadužen za odnose s njemačkim sigurnosnim službama.

Služba za zaštitu ustavnog poretka protiv AfD-a

Naime, njemačka unutarnja obavještajna služba, Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka, te odgovarajući uredi u saveznim zemljama, predstavljaju poseban trn u oku AfD-u. U već pet saveznih zemalja –randenburgu, Donjoj Saskoj, Saskoj, Saskoj-Anhaltu i Tiringiji –fD je klasificiran kao dokazano desno ekstremna organizacija. U još šest saveznih zemalja, kao i na saveznoj razini, stranka se vodi kao sumnjivi slučaj desnog ekstremizma i nalazi se pod nadzorom.

Razlog su omalovažavajuće izjave brojnih članova stranke usmjerene protiv parlamentarne demokracije i neovisnog pravosuđa. Posebno je značajno to što političari AfD-a više puta dovode u pitanje pravnu jednakost njemačkih građana, osobito kada je riječ o migrantima, muslimanima ili crncima. I novi član saveznog stranačkog odbora Stefan Möller u prošlosti je dovodio u pitanje jednakost svih njemačkih građana. Tako je primjerice 2023. na platformi Twitter, danas X, napisao: „O tome je li netko Nijemac odlučuje ono što ima između ušiju, a ne ono što piše na papiru."

Za razliku od prijašnjih godina, političke borbe za moć na stranačkom kongresu ovaj su put protekle bez ozbiljnijih sukoba i podjela. Na ranijim skupovima AfD-a dolazilo je do žestokih međusobnih obračuna i otvorenih napada na pozornici. U više navrata predsjednici stranke bili su nakon oštrih verbalnih sukoba prisiljeni odstupiti.

Stranačka disciplina u prvom planu

U Erfurtu je, međutim, sve bilo podređeno disciplini. Budući da će se tijekom 2026. održati još tri važna izbora za parlamente saveznih zemalja, a AfD u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju prvi put želi osvojiti većinu i postaviti predsjednika pokrajinske vlade, nijedan sukob nije smio narušiti povoljne rezultate stranke u anketama. U tome su uspjeli.

No izostankom otvorenih sukoba izostale su i političke rasprave. Ponovno izabrana supredsjednica Alice Weidel uglavnom se suzdržala od konkretnih političkih izjava. Ostala je pri općoj kritici politike njemačkih vlada tijekom posljednjih 20 godina. „Spašavanje eura, spašavanje izbjeglica, spašavanje klime, spašavanje Ukrajinaca, uz istodobnu dosljednu deindustrijalizaciju i katastrofalnu energetsku politiku, previše opterećuju ljude u našoj zemlji", rekla je Weidel.

U prošlosti su ona i AfD tražili povratak nuklearnoj energiji, obnovu isporuka ruskog plina Njemačkoj, ukidanje mjera zaštite klime te prestanak njemačke podrške Ukrajini, koju je Rusija napala 2022. i koja se od tada brani od agresije.

Na kongresu se Weidel zadržala se na tvrdnji da AfD želi preuzeti odgovornost za vođenje države. Nije predložila nikakve konkretne političke mjere. Umjesto toga, uz oduševljeno odobravanje izaslanika, pozvala je na njemački nacionalni duh: „Obojimo cijelu zemlju u crno, crveno i zlatno. Crno, crveno i zlatno –o živimo! To su naše boje!"

Mirni prosvjedi u Erfurtu

Stranački kongres AfD-a u Erfurtu pratili su uglavnom mirni prosvjedi. Prema procjenama se okupilo više desetaka tisuća ljudi. Prosvjede su organizirali sindikati, katolička i protestantska crkva, političke stranke i brojne druge organizacije.

Na jednom skupu je Jens-Christian Wagner, ravnatelj memorijalnog centra bivšeg koncentracijskog logora Buchenwald u Tiringiji, poručio AfD-u: „Remigrirajte se u povijesne udžbenike!", aludirajući time na ranije formulirane zahtjeve nekih političara AfD-a da se strance iz Njemačke "remigrira", što znači da ih se istjera iz zemlje, uključujući i one koji tu već godinama legalno žive.