Mnogi ljudi u Njemačkoj odriču se momentalno alkohola jer žele učiniti nešto dobro za svoje tijelo. Naime, svaki gutljaj alkohola, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, predstavlja zdravstveni rizik. Bilo da je riječ o čaši vina ili pivu nakon posla – ne postoji bezopasna količina alkohola. Ali kako prepoznati da li neko ima problematičan odnos prema alkoholu ili je možda već ovisan? Jer, ovisnost se često razvija postepeno.

Tako je bilo i kod Alexandre. Četrdesetosmogodišnja stanovnica Hamburga počela je tokom pandemije koronavirusa piti sve više. Od jedne čaše vina kao nagrade nakon radnog dana, do dvije, tri – a zatim i cijele boce. Neprimjetno, jer alkohol je za mnoge svakodnevica: bilo prilikom druženja s prijateljima ili za opuštanje navečer. Gdje tačno počinje granica problematične konzumacije, može se odrediti samo individualno. Za Alexandru je spoznaja da ima problem došla tek kada je zbog alkohola morala često otkazivati dolazak na posao, tako da je više puta gubila radno mjesto.

Ovisnost u svim slojevima društva

Prema Epidemiološkom istraživanju o ovisnostima (ESA), 8,6 miliona Nijemaca u dobi između 18 i 64 godine konzumira rizične količine alkohola. Njih 2,2 miliona ispunjava medicinske kriterije za ovisnost. Ljekar specijalista za bolesti ovisnosti Gernot Rücker iz Rostocka, koji radi kao ljekar u hitnoj pomoći, uočava teške posljedice opijanja kako kod mladih, tako i kod starijih osoba ili onih kojima je potrebna njega.

„Alkoholna ovisnost se zaista proteže kroz sve starosne grupe, danas već od dvanaeste godine života. U pravilu se na ljudima ne vidi da su ovisni", kaže Rücker u intervjuu za ARD gesund.

Kada počinje ovisnost o alokoholu? Medicinski kriteriji

Ljekari procjenjuju šest kriterija. Ako su ispunjena najmanje tri, dijagnosticira se ovisnost.

Kriteriji su:

• Snažna želja ili prisila za konzumiranjem alkohola.
• Vrijeme, količina ili mjesto konzumacije više se ne mogu svjesno kontrolirati – ispijanje vina ili piva i drugih pića postaje automatizam.
• Iako je već došlo do problema i konflikata u vezi, prijateljstvima ili na poslu, konzumacija alkohola se nastavlja.
• Druge aktivnosti ili obaveze zanemaruju se zbog konzumacije alkohola.
• Potrebne su sve veće količine alkohola da bi se postigao isti efekat.
• Bez alkohola dolazi do tjelesnih simptoma apstinencije (drhtanje, promjene raspoloženja, anksioznost).

Ovisnost je bolest

Kod droge alkohola posebno je teško prestati s konzumacijom, jer alkohol djeluje na centre nagrađivanja u mozgu. S rastom ovisnosti sve se vrti oko toga da se ponovo postigne taj osjećaj nagrade. Oboljeli tada često zanemaruju i osnovne potrebe poput sna ili hrane.

Jedan od znakova upozorenja je kada se misli stalno vrte oko pitanja kada će se ukazati sljedeća prilika za piće.

Test od 30 sekundi za konzumaciju alkohola

Kako bi stekli uvid u vlastitu konzumaciju, istraživač alkohola i gastroenterolog Helmut Seitz preporučuje test sa četiri pitanja, takozvani CAGE-test, koji traje samo 30 sekundi:

 1.        Da li ste ikada pokušali piti manje?

 2.        Da li vas je ikada naljutila kritika vašeg načina konzumacije alkohola?

 3.        Da li ste se ikada osjećali krivim što pijete?

 4.        Da li ste ikada ujutro posegnuli za alkoholom kako biste se smirili ili lakše započeli dan?

Ako ste na više pitanja odgovorili s „da", ovisnost o alkoholu je vjerovatna.

Depresija udvostručuje rizik od alkoholne ovisnosti

Da li će se razviti ovisnost zavisi od mnogih faktora: genetike, dostupnosti alkohola, socijalnog okruženja, ali i psihičkih problema. Osobe, koje pate od depresije, imaju dvostruko veći rizik da postanu ovisne o alkoholu, kaže Jens Reimer iz Centra za psihosocijalnu medicinu Univerzitetske klinike Hamburg-Eppendorf za zdravstveni magazin Visite. S druge strane, dugotrajna konzumacija alkohola može i sama dovesti do depresije– povezanost je u oba smjera.

Ne postoji jasna granica problematične konzumacije

Ne postoji jasna granica od koje počinje problematično opijanje. Alkohol se kod svake osobe drugačije apsorbira i razgrađuje – zavisno od životnog stila, ishrane, kao i tjelesnih i psihičkih predispozicija. Zato se štetnost alkohola može mjeriti samo individualno. Ipak, zdravstveni rizik postoji već od prvog gutljaja.

Zašto je alkohol štetan i u malim količinama?

Alkohol ubrzava starenje organizma: kao snažan ćelijski otrov oštećuje mozak i uništava nervne ćelije. Povećava rizik od brojnih vrsta raka, poput raka dojke ili debelog crijeva. Također ubrzava vanjsko starenje – oduzima tijelu, a time i koži, vodu, zbog čega se koža slabije regenerira i pojavljuje se sve više bora.

Širenjem sitnih krvnih sudova na licu nastaje tipični „alkoholičarski nos". Često su crveniji i dlanovi i oči. Kako alkohol sadrži mnogo kalorija i usporava sagorijevanje masti, kod nekih se razvija tipični „pivski stomak". Alkohol oštećuje i zubnu gleđ, pa ovisnici često imaju probleme poput mrljastih i obojenih zuba, karijesa, upala u usnoj šupljini i zadaha.

Periodi apstinencije poput „suhog januara" brzo se isplate

Već mjesec dana bez alkohola ima brojne pozitivne efekte – kako fizičke, tako i psihičke, kaže doktorica iz emisije „ARD gesund" Julia Fischer. Jetra se regenerira, poboljšavaju se metabolizam masti, krvni pritisak i san, a smanjuju se i upalni markeri u krvi. Mnogi apstinenti već nakon mjesec dana prijavljuju da imaju više energije, bistriji um i čišću kožu.

Obratiti se drugima – bez optužbi

Za promjenu problematičnog ponašanja u vezi s alkoholom potrebna je vlastita volja i mnogo snage. Gotovo svuda postoje besplatna savjetovališta i centri za pomoć ovisnicima – oni pomažu i prije nego što alkohol postane vidljiv problem. Postoji i pomoć za članove porodice ili ljude koji su zabrinuti za nekoga i ne znaju kako da započnu razgovor.

Savjetnica za ovisnosti Bianca Kunze iz Centra za borbu protiv ovisnosti KODROBS u Hamburgu preporučuje da se traže mirni trenuci i da se ovisnoj osobi obraća iz zabrinutosti, a ne da se ona suočava s optužbama ili moraliziranjem.

Dugoročno svjesno i manje piti

Prema riječima Biance Kunze, ključno je razumjeti koje emocije piće izaziva i zato se treba pitati: Zašto i u kojim situacijama pijem? Savjetovanje o ovisnosti i vođenje dnevnika konzumacije mogu biti prvi koraci. Potom je važno pronaći dugoročne alternative alkoholu, poput tehnika opuštanja ili sporta.

Rano prepoznavanje vlastitih potreba i učenje da se prepoznaju negativne emocije koje vode ka opijanju – sve to pomaže da se dugoročno može živjeti dobro i bez alkohola.