Oduševljene obožavatelje Marvelovog univerzuma trebalo bi unaprijed upozoriti: na ovoj izložbi nema superheroja.  Umjesto toga, riječ je o anti-herojima koji se trenutno mogu vidjeti u Berlinskom muzeju evropskih kultura: "Lavanderman"- junak od lavande protiv hvarske bande  hrvatskog umjetnika Vanča Repca – to je čovjek ljubičastih mišiće koji iz lavande crpi magične moći - ali ipak stalno propada. Ili "Horny Dyke" Helene Janečić, strip u kojem je mlada lezbijka žena glavni lik.

Nisu to stripovi za masovni ukus , već radovi sa alternativne strip -scene, gdje se ne vodi previše brige o preferencijama publike. Takva scena se razvijala  u zemljama jugoistočne Evrope. Samo što je teško izlazila izvan granica tih zemalja. Upravo ova  izložba želi raskinuti sa takvom praksom i predstaviti stripove iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunije, Srbije, Slovenije i Mađarske.

Kad je riječ o stripu, ljudi gledaju samo prema Zapadu, rekla je kustosica Beate Wild sažimajući  situaciju.

"Na Zapadu postoje sjajni festivali i odatle dolazi novac", navodi ona. Mnogi nisu znali da se isplati pogledati šta se radi  na Balkanu. "Rasprostranjeno je vjerovanje da iz jugoistočne Evrope dolaze samo gastarbajteri", dodala je kustosica izložbe. Stoga prema umjetnicima crtanih filmova iz dotičnih zemalja često nedostaje interesovanje i uvažavanje.

Međutim, postoje nedostaci u znanju o balkanskoj strip-sceni ne samo na Zapadu. Čak i unutar pojedinih zemalja, mnogi ne znaju što se događa u susjednoj zemlji kada je riječ o stripovima. To je dijelom i zbog različitih jezika, kaže Beate Wild i dodaje da je to i zato što svaka zemlja ima svoju priču: "Na primjer, Tito je volio stripove, tako da se strip-scena u bivšoj Jugoslaviji dobro razvijala."

S druge strane, u Rumuniji su se stripovi počeli uvoditi  tek nakon pada Gvozdene zavjese.

Transnacionalni strip-dijalog

Izložba želi pokazati te razlike, ali istovremeno otkriva i šta povezuje umjetnike i crtače stripova iz jugoistočne Evrope. Teme o kojima razgovaraju su korupcija, populizam ili nasilje u porodici. Ali i upadaju u oči i slični oblici pripovijedanja, crtanja i bojenja. Kako bi takve sličnosti ili kontrasti bili razumljivi posjetitelju, organizatori izložbe su uvijek kombinovali stripove dva različita umjetnika na jednom izložbenom zidu.

"Ovdje nema posebnog kuta za Hrvatsku, Rumuniju ili Srbiju", pojašnjava koncept izložbe Beate Wild. Ovdje se prije svega radi o povezivanju izvan nacionalnih granica - otuda i naslov izložbe comiXconnection. "Glavna ideja je umrežavanje." Ova ideja ne bi trebala, po mišljenju Beate Wild, postojati  samo na papiru, već bi trebala povezati  umjetnike, izdavače i fanove.

Jer da bi svaki posjetitelj razumio izložbu, koja je u međuvremenu gostovala širom jugoistočne Evrope, svi stripovi morali su biti prevedeni i na jezike tih zemalja. To je rezultiralo sa više od 40 različitih prevodilačkih pravaca. Uložen je veliki trud i napor za koji kustos vjeruje da se više nego isplatio: "S vremenom se među učesnicima zapravo stvorio nekakav zajednički identitet i mnogi smatraju da je sjajno što su svi skupa mogli biti dio ovog projekta."

Najočitiji izraz te nove povezanosti je zajednički strip: deset umjetnika iz pet različitih zemalja nacrtali su sve faze izložbe. I ovaj se rad može vidjeti u Muzeju evropskih kultura u Berlinu do 1. juna 2020. godine. Berlin je ujedno i posljednja stanica putujuće izložbe, o kojoj je na Balkanu dosta izvještavano. Kreatori stripova se sada nadaju da će obožavatelji i izdavači na Zapadu napokon otkriti alternativni svijet stripa u jugoistočnoj Evropi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android