Dok EU i trgovinski blok Mercosur, kojeg čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, nastavljaju pregovore, SAD dobivaju veći utjecaj s novim sporazumima u regiji.

Ako brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva (80) uspije u svom planu, ništa neće stati na put potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Mercosura 20. decembra u Rio de Janeiru. To bi označilo uspješan završetak više od dva desetljeća pregovora i bio bi "najveći dogovor" u svjetskoj trgovini, kako je Lula izjavio na marginama summita G20 u Južnoj Africi.

Vrijeme je za Europu

No EU je često mislila da je postigla svoj cilj, a i ovaj put bi mogla biti vrlo blizu: Francuska i Mađarska najglasnije traže promjene. Ove zemlje se plaše za svoje poljoprivredne industrije.

Dakle, dok željeni sporazum europske industrije i dalje visi o koncu, Amerikanci idu naprijed. Posljednjih sedmica najavljeni su i ispregovarani sporazumi i dogovori s brojnim latinoameričkim zemljama poput Argentine, Gvatemale, Salvadora i Ekvadora. Njihova je namjena pokrenuti preokret u trgovinskim bilancama i, prije svega, oduprijeti se Kini. 

Jačanje američke prisutnosti

„Na geopolitičkoj razini, ovi sporazumi jačaju američku prisutnost u kontekstu sve veće konkurencije s Kinom u područjima infrastrukture, tehnologije i kritičnih minerala“, kaže politolog Vladimir Rouvinski sa Sveučilišta ICESI u Caliju (Kolumbija) u intervjuu za Deutsche Welle.

Sveukupno, sporazumi bi pomogli učvrstiti regiju u novim ekonomskim prioritetima hemisfere i bolje je pozicionirati u globalnom strateškom preusmjeravanju.

Kina na ubrzanom putu

U trostranoj borbi za naklonost Latinske Amerike između Kine, SAD-a i Europe, Peking trenutno ima prednost. Podaci za Argentinu ilustriraju ovu tačku: Kina je uspjela postati najvažniji trgovinski partner Argentine, potisnuvši Brazil. S izvozom vrijednim 1,166 milijardi američkih dolara (povećanje od 241,4 posto u odnosu na prethodnu godinu) i uvozom u ukupnom iznosu od 1,862 milijarde američkih dolara (povećanje od 33,7 posto), Kina je u oktobru učvrstila svoju vodeću poziciju.

SAD je, s druge strane, u istom razdoblju pao na četvrto mjesto, a pretekli su ga i Brazil i Europska unija. To također objašnjava interes Washingtona za trgovinski sporazum s Argentinom. 

Suprotno tome, Latinska Amerika uspjela je povećati svoj izvoz u Kinu i njihove prihode za sedam posto. To je prvenstveno posljedica porasta prodaje mesa i soje te viših cijena minerala poput bakra, prema izvješću koje je prije nekoliko dana objavila Ekonomska komisija za Latinsku Ameriku i Karibe (ECLAC).

Također se navodi: „Općenito, SAD ima niže carine za latinoameričke i karipske zemlje nego za nekoliko najvažnijih trgovinskih partnera zemlje, posebno iz Azije.“ Ova situacija otvara mogućnosti za preusmjeravanje trgovine u korist izvoza iz regije u sektorima poput odjeće, medicinske opreme i poljoprivredne industrije. 

SAD traži partnerstva

SAD sada aktivno traži partnere kako bi poboljšao svoj položaj u regiji, koristeći poznatu taktiku, kaže Diana Luna: „U Latinskoj Americi vidimo klasični pristup 'mrkve i batine' američke trgovinske politike. Zemlje koje pružaju usluge u područjima migracija i sigurnosti – poput Gvatemale, Salvadora i Ekvadora – ili istomišljenice poput Argentine dobivaju primjetan povlašteni tretman“, kaže Diana Luna iz Zaklade Friedrich Naumann u intervjuu za Deutsche Welle.

Argentina kao buduće tržište

Sporazumi bi učvrstili te zemlje kao strateške partnere SAD-a i poslali jasan signal u svjetlu rastuće prisutnosti Kine. „U Argentini, sporazumi označavaju prvu konkretnu akciju nakon financijske obveze Trumpove administracije. Oni potiču ulaganja, posebno u farmaceutskom sektoru, i šalju snažan signal tržištima: Isplati se ulagati u Argentinu - važan signal za predsjednike poput Mileija, koji se oslanjaju na strana ulaganja kako bi potaknuli gospodarstvo“, kaže Luna.

Argentina je posebno zanimljiv slučaj: Zemlja se suočava sa složenim izazovima jer bi novi američki trgovinski okvir moglo biti teško uskladiti s pravilima Mercosura. Argentina riskira da mora birati između američkog okvira i članstva u Mercosuru - s potencijalno ozbiljnim posljedicama za Brazil i svu trgovinu unutar bloka, kaže Luna.

Neposredan učinak sporazuma između Argentine i SAD-a je potencijalni gubitak tržišnog udjela za brazilske proizvode, jer jeftinija američka roba sada može ući u susjednu zemlju, rekla je za časopis Valor Marcela Franzoni, stručnjakinja za međunarodne odnose na Sveučilištu Ibmec.

Stručnjakinja Luna kaže da je kontinuirano odugovlačenje Europljana dijelom i njihova vlastita krivnja. Oni stalno iznose brojne posebne zahtjeve u pregovorima o slobodnoj trgovini. Nasuprot tome, bilateralni sporazumi s SAD-om postaju atraktivni zbog brzih, opipljivih rezultata.