"Imamo informacije koje sugerišu da je Rusija već rasporedila grupu agenata s ciljem da sprovedu operaciju pod lažnom zastavom u istočnoj Ukrajini", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki. Ovi agenti su obučeni za "urbano ratovanje", kao i za rukovanje eksplozivom kako bi izvršili akte sabotaže protiv ruskih zvaničnika, za koje bi onda Moskva tvrdila da su počinjeni od strane Ukrajine, tvrdi Psaki i dodaje da su to informacije tajnih službi SAD-a.

"Zabrinuti smo što ruska vlada priprema invaziju na Ukrajinu koja bi mogla dovesti do kršenja ljudskih prava i ratnih zločina ukoliko diplomatija ne postigne svoje ciljeve", rekla je Psaki. Bijela kuća nije dala naznake koliko je realna ovakva procjena obavještajnih službi.

Osim "operacije lažne zastave", postavljena je i osnova za kampanju širenja dezinformacija u kojoj bi Ukrajina bila predstavljena kao agresor koji planira skorašnji napad na istoku Ukrajine, dodala je Psaki. Ovo bi trebalo da opravda rusku intervenciju i izazove podjele u Ukrajini. Ruski zvaničnici bi širili priče o kršenju ljudskih prava u Ukrajini i sve većoj militantnosti ukrajinskih lidera, naglasila je Psaki i dodala: "Ovo je sve širenje dezinformacija".

Ovo ne bi bilo iznenađenje?

Andras Racz, viši saradnik u programu njemačkog Vijeća za vanjske odnose, sigurnost i odbranu, rekao je u razgovoru za DW da smatra da je mogućnost operacije pod lažnom zastavom realna mogućnost.

"Korištenje operacija pod lažnom zastavom kao oružja i izgovora za ratovanje zaista ne bi bilo strano od ruske prakse vođenja rata", rekao je Racz.

Optužbe su međutim naišle na ogorčenje u Moskvi. "Sve ove izjave do sada su bile neutemeljene i ničim nisu potvrđene", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.

"Više nemamo strpljenja"

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zatražio je hitni pisani odgovor na njegov zahtjev za garanciju bezbjednosti. NATO trupe u blizini ruskih granica predstavljaju sigurnosni izazov za njegovu zemlju koji se mora odmah riješiti, rekao je on, te dodao da očekuje odgovor do sljedeće sedmice. U suprotnom, Rusija će odlučiti kako da sama osigura svoju bezbjednost.

"Na kraju smo našeg strpljenja", rekao je Lavrov i jasno je stavio do znanja da su razgovori o kontroli naoružanja od sekundarnog značaja za njegovu zemlju. "Morate shvatiti da je ključ svega garancija da se NATO neće širiti na istok," rekao je on. Zahtjevi Rusije su paket, a ne jelovnik na kojem svako sebi može odabrati ono što želi, naglasio je Lavrov.

Kada je sve planirano?

U međuvremenu, u Sjedinjenim Državama su objavljeni nagovještaji da ruska vojska premješta rakete kratkog dometa, elektroniku, oklopna vozila i tenkove iz istočnih dijelova zemlje prema granici sa Ukrajinom. Prema istraživanju Atlantic Council-a, think tanka iz Washingtona, kretanje trupa počelo je mnogo prije pregovora SAD-a i NATO-a sa Rusijom.

Političari poput demokratskog poslanika Adama Schiffa vjeruju da je moguće da je Putin odavno donio odluku o još jednoj invaziji na Ukrajinu, što Kremlj kategorički odbacuje.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zatražio je garancije da NATO neće prihvatiti Ukrajinu ili druge države koje su ranije bile dio Sovjetskog Saveza u svoje članstvo. Osim toga, zahtjela da NATO povuče vojnu opremu ne samo iz Ukrajine, već i iz Estonije, Letonije i Litvanije, koje su članice NATO-a već 18 godina. Zapad je ove zahtjeve već odbio.

Diplomatija

Specijalista za vanjske odnose Racz rekao je da "uopšte nije optimista u pogledu toga ima li još prostora za diplomatiju" i doveo u pitanje ozbiljnost diplomatskih napora Moskve.

"Ruski prijedlog [za sigurnosne garancije od NATO-a] očito nije bio pokretač ni za NATO ni za SAD", rekao je Racz za DW. I Rusija je toga svjesna od samog početka.

Glavni urednik za međunarodne odnose DW-a Richard Walker smatra da će biti teško pronaći rješenje u svjetlu zahtjeva Kremlja u vezi s Ukrajinom.

"Za Vladimira Putina će biti teško da se, nakon što je ove zahtjeve iznio u javnost, povuče - bez gubitka obraza", rekao je Walker. "To će biti umjetnost diplomatije u narednim sedmicama za Zapad, da pokuša da ga ubijedi da uradi upravo to."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je predložio trosmjerni razgovor s Joeom Bidenom i Vladimirom Putinom. „Još čekamo reakciju ruske strane. Naši američki partneri sa zanimanjem su prihvatili naš prijedlog", rekao je šef kabineta Zelenskog Andrej Jermak.

 

as (Tagesschau, DW)