„Svijet je 2016. postao mračniji i nesigurniji", piše generalni sekretar Amnestija (AI) Salil Šeti u izvještaju predstavljenom u Parizu. Možda se najopasniji napad na ljudska prava sastoji u tome što političari „druge" okrivljuju za socijalne probleme. Tako oni, kako je rekao Šeti, „retorikom punom mržnje i huškanja opslužuju najmračnije instinkte ljudske prirode" – i utiru put diskriminaciji i zločinima iz mržnje.

U izvještaju piše da je izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD „možda jedan od najvećih političkih zemljotresa", jer je politika koju je on obećavao još u predizbornoj kampanji u „najvećoj mjeri suprotna poštovanju ljudskih prava – Trampova otrovna predizborna kampanja je bila samo primjer svjetskog trenda vođenja politike koja se temelji na gnjevu i podjelama".

Kritika na račun Baraka Obame i EU

U izvještaju se kritikuje i politika Trampovog prethodnika Baraka Obame, uz konstataciju da je on ostavio „nasljeđe u koje spadaju i mnogi slučajevi u kojima je zakazao" – kao primjer se navode napadi dronovima na lica osumnjičena za terorizam, napadi u kojima je stradalo mnogo civila u zemljama kao što su Avganistan, Pakistan ili Jemen, a pomenuta je i mašinerija tajnih službi SAD za nadzor koja obuhvata čitav svijet.

Što se tiče Evropske unije, ona takođe sve manje poštuje standarde ljudskih prava: „Antiteroristički zakoni u brojnim zemljama Evropske unije ograničavaju prava i slobode a da pri tome nema neophodne pravne kontrole tih mera", rekao je šef AI u Njemačkoj, Markus Beko. Planiranom saradnjom sa Libijom, kako bi se spriječio prelazak migranata u Evropu, EU je pristala na teške povrede ljudskih prava u toj zemlji.

Ksenofobija i rasizam

Kada je reč o izbjeglicama, u Njemačkoj, kako je rekao Beko, fokus nije na ljudima koji traže zaštitu, već je „ono što se često naziva izbjegličkom politikom" zapravo „bitno obilježeno političkom voljom da se kontroliše migracija kao i – u pojedinim slučajevima – i predizbornom kampanjom.

„Njemačke vlasti su", piše u izvještaju AI, učinile mnogo da se obradi veliki broj zahtjeva za azil u 2015. godini, ali je vlada u Berlinu usvojila i neke zakone koji ograničavaju prava potražilaca azila i izbjeglica, uključujući i pravo na objedinjavanje porodice. Osim toga, u Njemačkoj je broj rasističkih i ksenofobičnih napada na potražioce azila ostao veliki a vlasti nisu sprovele efikasne strategije prevencije takvih nedjela.

Policijsko zlostavljanje i antiizbjegličke demonstracije

Vlasti, nadalje, i dalje slabo istražuju navode o policijskom zlostavljanju; odgovarajuća komisija Nacionalne agencije za prevenciju zlostavljanja – njemački preventivni mehanizam u okviru Konvencije UN protiv mučenja – nema dovoljno članova i ne dobija dovoljno novca za rad.

Desetine antiizbjegličkih i antimuslimanskih demonstracija su održane u Njemačkoj – u prvih devet mjeseci 2016, vlasti su registrovale 813 napada na prihvatilišta za azilante i 1.803 napada na potražioce azila kojima su u 254 slučaja nanijete tjelesne povrede. „Organizacije civilnog društva su nastavile sa izvještajima o diskriminaciji etničkih i vjerskih manjina prilikom policijskih provjera identiteta".