"2022. je diljem svijeta u bijegu bilo toliko puno ljudi kao nikada ranije. Istovremeno su milijuni ljudi izašli na ulice u borbi za svoja prava. Ljudi bježe i protestiraju zato što im je život ugrožen, zato što ih se ugnjetava, proganja i obespravljuje, zato što se krši njihova ljudska prava", kaže Markus N. Beeko, glavni tajnik njemačke sekcije Amnestyja. Bijeg i protest, svojevrsni su lajtmotiv situacije s ljudskim pravima u 2022.

Beeko za DW navodi brojke: u 13% od ukupno 156 analiziranih zemalja svijeta, Amnesty International je dokumentirao ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, između ostaloga zločine koje su ruske vojne snage počinile u Ukrajini. U 62 zemlje tamošnje vlade su ograničavale slobodu okupljanja, udruživanja i mišljenja. A u 79 zemalja svijeta se aktivistkinje i aktiviste proizvoljno hapsilo, a mnoge mučilo i zlostavljalo.

Ukrajina: Ruska agresija i kršenje međunarodnog prava

Za sada je posve nejasno hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin ikada morati odgovarati pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC). Janine Uhlmannsiek, referentica njemačkog Amnestyja zadužena za područje Europe i središnje Azije kaže: “Ruski upad u Ukrajinu je primjer eklatantnog kršenja Povelje Ujedinjenih Naroda, to je čin agresije i zločin po međunarodnom pravu. Istražitelji i istražiteljice Amnestyja International dokumentirali su brojne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, koje su počinile ruske snage.”

Uhlmannsiek tu nabraja napade na stambena područja, bolnice i škole od strane ruske vojske, korištenje raznog oružja, pa i zabranjenih vrsta streljiva, s tisućama civilnih žrtava. Radi se o zločinima poput mučenja, seksualiziranog nasilja i sustavnih silovanja, o protuzakonitom ubijanju. Ili o deportaciji brojnih civila u područja koja su okupirali Rusi, odnosno u Rusiju.

"Imali smo priliku razgovarati s jednom ženom koja je bila višestruko silovana od strane ruskih vojnika. Napadački rat ima ozbiljne posljedice za žene, djevojčice I marginalizirane skupine u Ukrajini, on znatno ugrožava njihovo psihičko, fizičko, seksualno i reproduktivno zdravlje”, kaže Uhlmannsiek.

Rusija: Brutalno ugnjetavanje demonstranata

Situacija oko ljudskih prava je u Rusiji bila dramatična i prije 24. veljače/februara 2022. Ali se od tada dodatno pogoršala. Vlada nema milosti prema onima koji se pozicioniraju protiv rata ili oni koji o ratu izvještavaju neovisno. Amnesty International govori o pokretanju više od 100 kaznenih postupaka zbog sumnje u diskreditiranje, te najmanje 180 postupaka zbog navodno svjesnog i ciljanog širenja lažnih informacija.

"Prijete visoke novčane kazne i do 15 godina zatvora. U prošloj godini, u ožujku/martu 2022., u rekordno kratkom roku su usvojeni novi zakoni kojima je omogućen progon zbog diskreditiranja ruske vojske i širenja navodno lažnih informacija o vojsci”, kaže Janine Uhlmannsiek: "U pokušaju zataškavanja stvarnih razmjera razaranja zbog invazije na Ukrajinu, rusko vodstvo svom silinom se bori protiv kritičnih glasova i protiv neovisnih medija.”

Iran: Širenje protesta usprkos represiji

Osim ruske agresije na Ukrajinu, u fokusu godišnjeg izvještaja Amnesty Internationala je prije svega situacija s ljudskim pravima u Iranu. S nasilnom smrću 22-godišnje Kurdkinje Jine Mahse u rujnu/septembru 2022., kojoj se predbacivalo da nije na korektan način nosila maramu, u toj se zemlji počeo širiti val prosvjeda koji traju do danas. Teokratski režim je brutalno odgovorio na te proteste.

Iranski vlastodršci nisu prezali ni od uhićenja djece i mladih, od mučenja ili silovanja. To se sve događa sustavno i planski, tvrdi za DW Katja Müller-Fahlbusch. Stručnjakinja njemačke sekcije Amnestyja za regiju Bliskog istoka i sjeverne Afrike kaže da se to sve događa s ciljem – a cilj je zastrašivanje prijatelja i članova obitelji, odnosno kako bi ih se pokušalo odvratiti od izlaska na proteste za slobodu i ljudska prava na ulici. Naša sugovornica dodaje da su dio te strategije i smrtne kazne te javne egzekucije.

Mjanmar i Etiopija

Brige Amnestyju zadaje i situacija u Mjanmaru. Početkom veljače/februara prošle godine je, nakon puča, vojska preuzela vlast, a Amnesty International je nakon toga dokumentirao teške i brojne slučajeve kršenja ljudskih prava, uključujući i ratne zločine te moguće zločine protiv čovječnosti. Vlastodršci pritom ciljano napadaju civile, pljačkaju sela i spaljuju ih. Stravična bilanca: tisuće mrtvih, milijun i pol protjeranih, te 13.000 zatočenih ljudi. Amnesty navodi i četiri egzekucije, te brojku od najmanje 100 osoba koje su osuđene na smrt.

Amnesty International na drugoj strani pak pozdravlja mirovni sporazum etiopske i tigrajske vlade. Kao zabrinjavajuće se navodi da u mirovnom procesu nikakvu ulogu ne igra rasvjetljavanje ratnih zločina – te optužuje etiopsku vladu da taj proces čak želi i spriječiti. Istraživanja Amnestyja pokazuju da su sve strane u sukobu kršile ljudska prava na sjeveru Etiopije, a vjerojatno počinile i ratne zločine. Amnesty International od njemačke vlade zato zahtijeva da jasno osudi te stvari, da ojača civilno društvo i da se zauzme za oslobađanje novinara i aktivista za ljudska prava – te da od svih strana u sukobu traži da se pozabave razjašnjavanjem povreda ljudskih prava.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu