U svom eseju "Razmatranja o smrtnoj kazni" iz 1957. godine, Albert Camus je snažno argumentovao protiv pogubljenja. Za francuskog pisca i filozofa, smrtna kazna nije bila sredstvo pravde, već izraz osvete, odmazde. Sudeći po najnovijim podacima Amnesty Internationala (AI), mora se konstatovati kako je stanje u kojem se nalazi globalna pravda - loše.

U godišnjem izvještaju ove organizacije o primjeni smrtne kazne širom svijeta navodi se da je prošle godine najmanje 1.153 ljudi pogubljeno: odsijecanjem glave, vješanjem, streljanjem ili trovanjem. To je za 31 odsto više u odnosu na 2022. godinu, kada su zabilježena 883 pogubljenja. Tako visok broj nije zabilježen od 2015. godine, kada je Amnesty registrovao 1.634 pogubljenja.

Države dželati: Kina ispred Irana i Saudijske Arabije

Od 16 zemalja, koje su sprovele pogubljenja, samo nekoliko njih je odgovorno za drastičan porast izvršavanja smrtnih kazni. Tako je Iran izvršio gotovo tri četvrtine (najmanje 853) svih pogubljenja, dok je Saudijska Arabija odgovorna za 15 odsto (172). Takođe, Somalija, u kojoj je izvršeno najmanje 38 smrtnih kazni i Sjedinjene Američke Države sa 24 pogubljenja su povećale broj izvršenih smrtnih kazni. Broj novoizrečenih smrtnih kazni u svijetu porastao je 2023. godine za 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Zabilježeno je 2.428 pogubljenja u ukupno 52 zemlje.

Amnesty International (AI) smatra da se u Kini i dalje najviše ljudi osuđuje na smrtnu kaznu i pogubljuje. Obzirom da se u Kini sve odvija u strogoj tajnosti, izvještaj o smrtnoj kazni ne sadrži podatke o vjerovatno hiljadama pogubljenih. Slična situacija je u Sjevernoj Koreji i Vijetnamu, za koje se pretpostavlja da u velikom broju sprovode pogubljenja.

"Drastičan porast izvršavanja smrtnih kazni i broja pogubljenja u svijetu je šokantan. Podaci Amnesty Internationala pokazuju samo vrh ledenog brijega, jer iz nekih zemalja nemamo tačne podatke", kaže Renata Alt.  Ova političarka FDP-a je predsjednica Odbora za ljudska prava i humanitarnu pomoć njemačkog parlamenta Bundestaga.

Krvoločna pogubljenja u nekim zemljama

Kao uspjeh, AI bilježi smanjenje broja zemalja koje sprovode pogubljenja. "Sve više zemalja odustaje od okrutne prakse sprovođenja smrtne kazne", kaže generalna sekretarka Amnesty Internationala u Njemačkoj, Julia Duchrow. Broj tih zemalja je pao sa 20 u 2022. na 16 u 2023. godini. U Bjelorusiji, Japanu, Mjanmaru i Južnom Sudanu nisu zabilježena pogubljenja. Do danas su 144 zemlje ukinule smrtnu kaznu.

Međutim, to nije moglo da smanji povećanje broja izvršenih smrtnih kazni, jer je u nekim drugim zemljama pogubljenje postalo još ekcesivnije, "tako da nije bilo samo jedno ili dva pogubljenja po zemlji, već dvocifren ili trocifren broj pogubljenja", kaže Max Maissauer. Ovaj stručnjak za smrtnu kaznu pri Amnesty Internationalu u Njemačkoj govori za DW o "pogubljenjima koja su u nekoliko zemalja poprimila gotovo „krvoločne razmjere".

Još jedan razlog za porast pogubljenja je kraj pandemije koronavirusa. "Tokom pandemije, broj pogubljenja u svijetu je bio opao zbog zdravstvenih mjera u zatvorima", objašnjava Maissauer. "Takođe, bilo je manje resursa za pogubljenja, tako da nisu stajala visoko na dnevnom redu. Ova situacija se više ne odražava u brojkama za 2023. godinu."

Smrtna kazna kao sredstvo represije

U zemljama, koje često sprovode pogubljenja, smrtna kazna se koristi i kao političko sredstvo. "Javna pogubljenja su oduvijek bila sredstvo političke represije i zastrašivanja ljudi", kaže Maissauer. Posebno se to odnosi na Iran. Tamo vlasti intenzivno koriste smrtnu kaznu kako bi zastrašile stanovništvo i učvrstile svoju moć, stoji u izvještaju Amnesty-ja o smrtnoj kazni.

Preko 60 odsto pogubljenja izvršeno je za djela, koja prema međunarodnom pravu ne bi smjela biti kažnjavana smrću, prije svega za krivična djela povezana s drogom. U Iranu je 2020. godine bilo najmanje 246 pogubljenja, kaže Maissauer. "U našem aktuelnom izvještaju imamo više od 853. To su brojke koje gotovo eksponencijalno rastu."

Predsjednica Odbora za ljudska prava, Renata Alt u pisanoj izjavi za DW traži da Evropska unija izvrši veći pritisak na iranski režim. "Nažalost, članice EU nisu uvijek složne, inače bi EU već odavno stavila iranske Revolucionarne garde na svoju listu terorista", objašnjava Alt.

Savezna vlada mora više stavljati EU pod pritisak po tom pitanju, jer su pripadnici Revolucionarne garde odgovorni za pokušaj napada na sinagogu u Bohumu, a Iran je osudio jednog njemačkog državljanina na smrt. Ipak, "javnim pritiskom i preuzimanjem sponzorstava od strane političara na Zapadu, došlo je do pomilovanja nekih osuđenih na smrt", dodaje Alt.

Priznanja iznuđena mučenjem

S druge strane Persijskog zaliva - u Saudijskoj Arabiji - zemlji sa trećim najvećim brojem pogubljenja, situacija se iz perspektive boraca za ljudska prava poboljšala samo na prvi pogled. Iako je broj izvršenih smrtnih kazni (blago) opao za 12 odsto, čime je sveden na 172 pogubljenja, u izvještaj Amnesty-ja se navodi da su 'priznanja' tamo iznuđena mučenjem i da su smrtne kazne izricane suprotno međunarodnom pravu i nakon suđenja koja nisu bila ni fer ni poštena.

Kao primjer se navodi slučaj Mohammada al-Ghamdija. U julu 2023. godine bivši učitelj je osuđen na smrt. Njegov zločin: kritički postovi na društvenim mrežama. Saudijska Arabija je bila jedina zemlja koja je prošle godine ljude pogubljivala odsijecanjem glave mačem.

Takođe, u Iranu i Saudijskoj Arabiji ima mnogo pogubljenja za relativno neodređena nedjela ili prestupe. "Na primjer, smrtna kazna se tamo izriče za nejasno krivično djelo neprijateljstva prema Bogu. Velika tema prošle godine bila je i Singapur. Tamo su pokušavali da riješe problem droge ekcesivnom primjenom smrtne kazne", objašnjava Max Maissauer.

Zabrinutost zbog SAD i podsaharske Afrike

Amnesty International sa zabrinutošću gleda i na SAD, gdje je broj pogubljenja porastao sa 18 na 24. U američkim saveznim državama Ajdaho i Tenesi su predloženi zakoni koji omogućavaju pogubljenja streljanjem, dok Montana razmatra da proširi listu otrova i supstanci za smrtonosne injekcije.

Ovaj trend se očigledno nastavlja i ove godine. "U januaru je u saveznoj državi Alabama Kenneth Smith pogubljen do tada neisprobanom metodom gušenja azotnim gasom. Do izvršenja smrtne kazne došlo je 14 mjeseci nakon što je preživio neuspio pokušaj pogubljenja", navodi se u izvještaju Amnesty Internationala.

Na petom mjestu po izvršenju smrtne kazne je Somalija. Tamo je AI zabilježio "dramatičan porast pogubljenja": skočila su sa 11 u 2022. na 38 u 2023. godini. U regiji podsaharske Afrike, registrovane smrtne kazne su "drastično" porasle za 66 odsto: oduzeta su 494 života.

Diplomatija u borbi protiv smrtne kazne

Njemačka pokušava da izvrši pritisak na zemlje koje sprovode smrtnu kaznu uglavnom bilateralnim razgovorima, zvaničnim protestima i tematiziranjem smrtnih kazni tokom državnih posjeta i međunarodnih sastanaka. Amnesty International smatra da to nije dovoljno. "Želimo da njemačka vlada posveti veću pažnju borbi protiv smrtne kazne i da prema zemljama, koje negativno odstupaju, uslijede jasne diplomatske posljedice", kaže borac za ljudska prava Max Maissauer.

On se u potpunosti slaže sa Albertom Camusom i zaključuje: "Smrtnoj kazni se pokušava dati privid pravde. Ali u stvarnosti, riječ je o zadovoljenju najprimitivnijih nagona u društvu. To nema nikakve veze sa pravdom. To jeste i ostaje osveta."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu