„Kako neko ko važi za zločinca može biti estradna zvijezda, pitala sam se“, kazala je direktorica Fondacije Konrad Adenauer Sabina Wolkner na promociji publikacije „Mladić pod lupom: Zločinac ili lice sa estrade“. Da je to moguće, uvjerili su se i novinari BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže) analizirajući kako su regionalni printani mediji pratili hapšenje i početak suđenja Ratku Mladiću.

„U mnogim se slučajevima ispostavilo da su granice etike nevažne i da je bitan samo tiraž. Većina medija izbjegava ozbiljno novinarstvo i preferira senzacionalizam. Senzacionalizam je samo instrument pomoću kojeg treba prikriti nešto drugo, da je proces suočavanja sa prošlošću u državama regije još uvijek na samom početku“, kaže Sabina Wolkner.

Život u paralelnim svjetovima

Odgovornost za to u velikoj mjeri snose srbijanske vlasti, smatra urednica publikacije Gordana Igrić. „Da je bilo više raspoloženja u demokratskoj vlasti u Srbiji da se otvori to pitanje šta se dogodilo devedesetih, bilo bi lakše i drugima da prihvate da je i tu bilo nekih zločina, a ovako smo zarobljeni u neke paralelne svjetove“, kaže Gordana Igrić.

Izvještavajući o hapšenju i početku suđenja Ratku Mladiću mnogi regionalni mediji zanemarili su profesionalni odnos prema žrtvama, podsjeća historičar Christian Nielsen. „Zanimljivo je ono što vidimo u historiografiji holokausta i ovoga rata, da stalno pričamo o etnicitetu stradalih, čime zapravo prihvaćamo onu kategorizaciju koju su napravili počinitelji koji su ih ubili, a to se vidi i u medijima“, kaže Nielsen.

U Srbiji je Mladić estradna ličnost

U srbijanskim medijima se više pisalo o tome šta je Mladić doručkovao u Hagu nego o optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine. Takvo izvještavanje je odraz nemogućnosti države i građana da se suoče sa onim što je Mladić devedesetih činio u njihovo ime, tvrdi novinarka Marija Ristić. „Ako se pitamo da li je Ratko Mladić u Srbiji bio zločinac ili lice sa estrade, onda definitivno možemo reći da je bio estradna ličnost“, kaže Marija Ristić.

Interes za Mladića u hrvatskim medijima opao je čim se pokazalo da on neće biti optužen i za zločine u toj zemlji, kazao je novinar Boris Pavelić naglašavajući kako je percepija prema Haškom sudu u ovoj zemlji promijenjena sa oslobađajućom presudom Anti Gotovini i Mladenu Markaču. „Do 16. novembra to je bio najgori sud na svijetu, a od 16. novembra, za Hrvatsku je Haški sud najbolji sud na svijetu“, kazao je Pavelić.

Medijski podijeljena BiH

Mediji u BiH različito su izvještavali o hapšenju i početku suđenja Ratku Mladiću. U Federaciji BiH se mnogo više pisalo o Mladićevoj optužnici, a značajan prostor posvećen je i žrtvama, dok su mediji u Republici Srpskoj uglavnom izvještavali o tome kako je Mladić „iz pragmatičnih razloga“ završio u Hagu, kaže urednica Birna Erna Mačkić. „Za medije u RS-u specifično je to što se nije mogla pročitati gotovo niti jedna izjava žrtve iz Srebrenice, Sarajeva ili bilo kojeg drugog grada u BiH koji se pominje u optužnici protiv Mladića“, kaže novinarka Erna Mačkić.

BIRN je analizirao 2.300 tekstova o Mladiću. Na promociji je rečeno kako su različite reakcije Srba i Bošnjaka u BiH još jednom pokazale „bolnu podvojenost u državi“. Ukazano je i na značaj Haškog suda u procesu pomirenja u regiji, ali i na odgovornost lokalnog pravosuđa u procesuiranju predmeta ratnih zločina.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić