Nakon pobjede na parlamentarnim izborima u Češkoj ovog vikenda (3. i 4. listopada), desni populist i milijarder Andrej Babiš teži formiranju manjinske vlade sastavljene samo od članova njegove stranke ANO.

„Nastojat ćemo formirati jednopartijsku vladu“, izjavio je 71-godišnjak tijekom izborne večeri u Pragu. Najavio je da će pregovarati o podršci s dvjema manjim strankama – takozvanim Motoristima te strankom Sloboda i izravna demokracija koju vodi češko-japanski političar Tomio Okamura.

Prve konzultacije s predsjednikom

Pokret ANO bivšeg premijera Babiša postao je na izborima održanima u subotu najjača politička snaga. Predsjednik Petr Pavel najavio je za danas (5.10.) početak konzultacija sa svim čelnicima stranaka o formiranju vlade. Prvi je na razgovor u Praški dvorac, sjedište predsjednika, pozvan upravo Babiš. U predizbornoj kampanji ovaj političar i poduzetnik, inače rodom Slovak, obećao je zaustavljanje isporuka oružja Ukrajini, niže poreze i jeftiniju energiju. Protivi se i Paktu o azilu i migracijama Europske unije, kao i Zelenom planu (Green Deal).

Oporbena stranka ANO osvojila je, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (ČSU), 34,6 posto glasova, što je gotovo sedam i pol postotnih bodova više nego 2021. godine. ANO će u budućem sazivu Zastupničkog doma imati 80 od ukupno 200 zastupničkih mjesta. Središnja desna koalicija Spolu (Zajedno) premijera Petra Fiale pala je na 23,3 posto glasova (2021.: 27,8 posto). Liberalno-konzervativna stranka STAN, koja je dosad bila dio vladajuće koalicije, osvojila je 11,2 posto.

Čestitke iz Budimpešte i Bratislave

Na razini Europske unije, ANO je prešla iz liberalne frakcije Renew Europe u grupaciju desno-populističkih i krajnje desnih Patriota za Europu. Tamo sada sjedi uz bok Orbanovom Fideszu iz Mađarske, austrijskoj Slobodnjačkoj stranci FPÖ i Nacionalnom okupljanju (RN) Marine Le Pen iz Francuske.

„Istina je pobijedila“, napisao je Viktor Orbán na platformi X, nazvavši ishod „velikim korakom za Češku“. Slovački premijer Robert Fico, poznat po proruskom stajalištu, čestitao je Babišu telefonski na pobjedi.

Male stranke mogle bi osigurati većinu

Ostaje nejasno kakve bi ustupke Babiš morao učiniti strankama koje bi mu omogućile da vlada sam. Desničarsko-populistička Sloboda i izravna demokracija (SPD) ne traži samo mogućnost referenduma o izlasku iz Europske unije i NATO-a – što Babiš odbacuje – nego i povratak više od 383.000 ukrajinskih izbjeglicau njihovu domovinu. Ta je stranka osvojila oko 7,8 posto glasova. Motoristi, nova stranka vozača, zalažu se, među ostalim, za ukidanje zabrane automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine. Oni su osvojili 6,8 posto glasova.

Hoće li Babiš ometati EU smjernice?

Prema procjeni nekih promatrača, članica EU-a i NATO-a Češka mogla bi se pod novom vladom Andreja Babiša drastično promijeniti – od jednog od najodlučnijih saveznika Ukrajine do zemlje koja pruža ruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu – poput Mađarske pod vodstvom Viktora Orbána i Slovačke pod Robertom Ficom.

Baiševa stranka se naziva „Ano" – što je s jedne strane kratica za „Akcija nezadovoljnih građana“, a s druge strane češka riječ za „da".

Sedamdesetjednogodišnji Babiš na mnogo toga kaže „da": predstavlja se kao pristaša američkog predsjednika Donalda Trumpa, no ipak je Trumpovu carinsku politiku nazvao je „ludom". „Ludim" danas Babiš naziva i europski klimatski program Zeleni plan (Green Deal), iako je Češka 2019. godine, dok je on bio na vlasti, upravo tom programu dala potporu.

Babišu se više puta predbacivalo da miješa osobne interese s politikom. Godine 2023. oslobođen je optužbi da je nezakonito primio sredstva iz fondova Europske unije za svoje luksuzno odmaralište „Rodino gnijezdo" u blizini Praga, nakon višegodišnje istrage.

No od 2022. protiv njega vodi istragu francusko državno odvjetništvo zbog sumnje na pranje novca i utaju poreza u vezi s kupnjom dvorca na Azurnoj obali. Prema informacijama agencije AFP, istraga i dalje traje.

Tijekom svog prvog mandata Babiš se profilirao kao odlučan protivnik svake neregularne migracije i, po njegovu mišljenju, preambiciozne klimatske politike. No unatoč tome, ostao je pouzdan partner Europske unije – daleko od konfrontacijskog pristupa svog mađarskog kolege Viktora Orbána. Ostaje otvorenim hoće li se to ponoviti i u ovom mandatu.