Do sada je njegova politička pozornica bila ograničena na regiju Manchester na sjeveru Engleske. Andy Burnham je devet godina bio gradonačelnik tog područja, zbog čega je stekao nadimak "Kralj Sjevera". Tokom njegovog mandata privreda regije rasla je brže od nacionalnog prosjeka, dok je siromaštvo u gradskim četvrtima smanjeno.

Burnham važi za političara kojeg građani lako prihvataju. Prepoznatljiv je po tamnim majicama, farmerkama i jednostavnim crnim naočalama, više nalik običnom modelu nego nekom skupom dizajnerskom okviru. Opušten je u komunikaciji i brz na jeziku, zbog čega uživa veliku popularnost na sjeveru Engleske, gdje je nedavno ubjedljivo pobijedio na dopunskim izborima i tako osvojio mjesto u britanskom parlamentu.

Ovog ponedjeljka će, nakon unutarstranačke odluke, useliti u Downing Street kao novi premijer i nasljednik Keira Starmera, koji nakon samo dvije godine napušta tu funkciju. Gotovo svi zastupnici vladajuće Laburističke stranke stoje iza Burnhama i vjeruju da je on taj, kojem će uspjeti zaustaviti rast popularnosti Nigela Faragea i njegove antimigrantske, desno-populističke stranke Reform UK (Reforma Ujedinjenog Kraljevstva).

Za "Kralja Sjevera" sada počinje potpuno novo poglavlje. Vanjska politika do sada gotovo da nije bila dio njegove političke karijere, a od sada će morati djelovati i na međunarodnoj sceni.

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je, odgovarajući na pitanje novinara o Burnhamu, rekao da ga ne poznaje i da je riječ "vjerovatno o gradonačelniku nekog manjeg grada". Burnham sebi, međutim, ne može priuštiti da takvu izjavu shvati lično, jer ga očekuju ozbiljni vanjskopolitički izazovi.

Privrženost saveznicima, ali i kritičniji odnos prema Izraelu

Velika Britanija je kroz obavještajni savez Five Eyes tijesno povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama i u sigurnosnom smislu više zavisi od saradnje s Washingtonom nego većina evropskih zemalja. Zbog toga bi otvoreni sukob s Trumpom bio rizičan.

"Amerika je nezamjenjiv partner Velike Britanije – kako za ekonomiju koja se zasniva na uslužnim djelatnostima, tako i za nacionalnu sigurnost", kaže Mihir Sharma iz londonskog Instituta za istraživanje javne politike (IPPR).

Odnosi između Londona i Washingtona bili su zategnuti za vrijeme Starmera, nakon što je britanska vlada u početku odbila da SAD-u dozvoli korištenje britanskih vojnih baza za napade na Iran. Trump je tada kritikovao Starmera, rekavši da "nije Winston Churchill".

Kada je riječ o Bliskom istoku, Burnham bi mogao promijeniti dosadašnji kurs. Najavio je da želi povećati pritisak na izraelsku vladu, između ostalog uvođenjem strožih sankcija i zabranom trgovine robom proizvedenom u ilegalnim izraelskim naseljima. Također se izvinio zbog početne britanske podrške izraelskoj vojnoj operaciji u Gazi.

U autorskom tekstu za dnevni list The Times Burnham je naglasio da Velika Britanija treba zadržati vodeću međunarodnu ulogu i nastaviti dosadašnju politiku prema saveznicima. Istakao je da je sigurnost Velike Britanije neposredno povezana sa sigurnošću Ukrajine, što znači da predsjednik Volodimir Zelenski može očekivati nastavak britanske podrške, kao i za vrijeme Starmerove vlade. Burnham je također poručio da neće biti promjena kada je riječ o britanskoj politici nuklearnog odvraćanja.

Još nije poznato hoće li Velika Britanija dobiti novu ministricu vanjskih poslova ili će Yvette Cooper ostati na toj funkciji. S druge strane, Jonathan Powell bi trebao ostati savjetnik za nacionalnu sigurnost, što se smatra Burnhamovom zaslugom, budući da Powell važi za jednog od najiskusnijih britanskih diplomata s dobrim vezama u Washingtonu i Kijevu.

Da li će odnosi s Evropskom unijom biti prioritet?

Ostaje pitanje, kako će Burnham razvijati odnose s Briselom i hoće li nastaviti proevropski kurs svog prethodnika. Prošle godine je na kongresu Laburističke stranke izjavio da se nada kako će se Velika Britanija "za njegovog života" ponovo pridružiti Evropskoj uniji. Tokom Starmerovog mandata odnosi Londona i Brisela značajno su poboljšani, pa među zagovornicima bliže saradnje postoji nada da bi Burnham mogao otići i korak dalje.

Međutim, profesor Anand Menon s King's Collegea u Londonu smatra da to neće biti među njegovim glavnim prioritetima.

"Pretpostavljam da će Burnham manje pažnje posvetiti takozvanom 'resetovanju' odnosa s EU, jer ono trenutno zahtijeva mnogo političke energije, a donosi vrlo malo konkretnih koristi", kaže Menon. Ipak, ovaj ekspert smatra da dugoročno postoji prostor za napredak u pregovorima s Evropskom unijom. Kako je imigracija u Veliku Britaniju posljednjih godina značajno opala, moguće je da bi London ponovo mogao prihvatiti ograničen broj radnika iz zemalja EU. To bi omogućilo tješnju ekonomsku saradnju s Briselom i moglo pomoći oporavku britanske privrede.

Novi evropski sigurnosni sporazum?

Mihir Sharma vjeruje da bi Burnham evropskim partnerima mogao ponuditi sveobuhvatan sigurnosni sporazum koji bi obuhvatio vojnu saradnju, lance snabdijevanja za čiste tehnologije i razvoj umjetne inteligencije. "Velika Britanija je važna vojna sila. Evropska sigurnost bila bi jača kada bi se zemlja uključila u zajedničke projekte naoružanja i zaštitu evropske industrijske baze", smatra Sharma. On savjetuje Burnhamu da nove saveznike potraži među nordijskim zemljama i Poljskom, jer bi one, prema njegovom mišljenju, bile otvorenije za bližu saradnju u oblasti odbrane nego Francuska ili Njemačka.

Za sada, međutim, postoji vrlo malo konkretnih naznaka o tome kako novi britanski premijer namjerava oblikovati odnose s ostatkom svijeta. Burnham stoji pred velikom promjenom, kakvu je posljednjih godina rijetko doživio neki britanski političar. U Manchesteru je uspjeh gradio pragmatičnošću, pristupačnošću i bliskošću s građanima, ali će na međunarodnoj sceni morati pokazati mnogo više.