Njemačka kancelarka Angela Merkel dobila je titulu počasnog doktora američkog elitnog Univerziteta u Harvardu i priznanje za svoju politiku prema migrantima. Harvard je posebno pohvalio njenu krilaticu "Uspjećemo!", kojom je odgovarala na brojne kritike onih koji su bili protiv nekontrolisanog priliva izbjeglica u Njemačku. Njeno obraćanje studentima Harvarda, koje mediji nazivaju "obračun sa Trumpom", okončano je gromoglasnim aplauzom i uz "standing ovations". „Protekcionizam i trgovinski sukobi ugrožavaju svjetsku trgovinu a time su i opasnost za naše blagostanje". Najkasnije kod ove rečenice je i posljednjem slušatelju u publici bilo jasno koga je to njemačka kancelarka tog četvrtka pred oko 20.000 apsolvenata elitnog Harvarda uzela na zub.

Posjet SAD-u bez susreta s Trumpom

Angeli Merkel je u govoru na Harvardu uspjela izvesti, kako je to njemački Der Spiegel nazvao, „diplomatski špagat". Ona je redom pokopala gotovo sve aspekte politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, bez da ga je spomenula jednom riječju. Publika joj je na tome bila zahvalna, Harvard slovi, ne samo za jedno od najelitnijih svjetskih sveučilišta, nego je ovo sveučilište u Cambridgeu i sinonim za liberalni i napredni SAD koji se ne miri s činjenicom da u Bijeloj kući sjedi Donald Trump.

On sam, usprkos činjenici da je dolazak Angele Merkel najavljen još krajem prošle godine, nije našao vremena za visoku gošću iz Njemačke. „Tog dana predsjednik neće biti u Washingtonu", priopćila je Bijela kuće nedavno. Trump se u isto vrijeme obraćao polaznicima vojnog zrakoplovnog učilišta u Coloradu, oko 3.000 km udaljenom od Bostona.

Kućni odgoj i političke teme

Nakon napada na Trumpov protekcionizam i „America first" na listi političkih tema koje je kancelarka obradila u svom govoru, se našla i borba za zaštitu klime. „Promjena klime je opasnost za život svih ljudi na ovoj planeti. Spas je još uvijek moguć no samo ako svatko pruži svoj doprinos", rekla je Merkel imajući u vidu američkog predsjednika koji uporno negira postojanje bilo kakvih klimatskih promjena.

Cilj njezinih suptilnih kritika postao je najočitiji u trenutku kada je došla do trenutka u kojem se više nije toliko radilo o globalnoj politici koliko o kućnom odgoju. „Mi ne bismo smjeli reagirati na prvi impuls. Koji put je potrebno na trenutak zastati i promisliti. A u to spada i da laži ne nazivamo istinama a istine lažima", rekla je Merkel pred oduševljenim apsolventima i profesorima Harvarda.

Teško protiv zidova

Prije govora u Harvardu Merkel je dala intervju CNN-u, (opet pljuska Trumpu koji ne skriva svoj prijezir prema ovom mediju) u kojem je rekla kako bi studentima Harvarda kroz svoju životnu priču htjela dati i „neke pouke". Posljednji šef neke njemačke vlade koji se obraćao apsolventima Harvarda bio je 1990., odmah nakon pada Berlinskog zida, politički mentor kancelarke Merkel - Helmut Kohl. Merkel je objasnila kako je Berlinski zid odredio dobar dio njenog života. „Berlinski zid je tada jako ograničio moj život u DDR-u ali on nikad nije uništio moje čežnje i snove", rekla je Merkel i nastavila u svom smjeru: „Ponovno imamo zidove, zidove u glavama, zidove sačinjene od tvrdoglavosti i neznanja...moja je želje da srušimo ove zidove", rekla je Merkel.

Poznato je da američki predsjednik Trump želi izgraditi zid prema Meksiku kako bi zaustavio ilegalne useljenike koji su za njega ionako „silovatelji i lopovi". Nekako u isto vrijeme kada je Merkel držala svoj govor u Harvardu, Trump je aktivirao novu političku bombu. On planira povisiti carinu na svu robu iz Meksika za pet posto a carine će biti povećavane toliko dugo dok Meksiko ne zaustavi „rijeku neregistriranih useljenika u SAD".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android