1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Antisemitizam uprkos kulturi sjećanja

Lisa Hänel
10. maj 2020

Centar „RIAS“ dokumentuje i prikuplja podatke o antisemitskim izgredima u Njemačkoj. Oni pokazuju da uprkos kulturi sjećanja, Njemačka ima problem sa antisemitizmom.

Deutschland | Halle nach Anschlag auf Synagoge
Foto: AFP/Getty Images/A. Schmidt

Ako se posmatraju antisemitski napadi u Njemačkoj tokom prošle godine, prva pomisao je napad na sinagogu u gradu Halle na istoku Njemačke i to na dan obilježavanja najvećeg jevrejskog praznika Jom Kippur. Jedan desničarski terorista pokušao je 9. oktobra napraviti krvoproliće u sinagogi. Kada mu to nije uspjelo, otvorio je vatru ispred sinagoge ubivši dva čovjeka. I dok je ovaj čin, koji je izazvao veliku nesigurnost u Jevrejskoj zajednici, ostao zapamćen, podaci Centra za istraživanje i prikupljanje informacija o antisemitizmu (RIAS) govore da se antisemitizam tokom 2019. godine pojavljivao u različitim oblicima. Po prvi put je Centar dao informacije ne samo za Berlin, već i za Brandenburg, Bavarsku i Schleswig-Holstein. Na taj način je moguće praviti poređenja.

Alexander Rasumny iz RIAS-a upućuje da su Centri za prijavljivanje antisemitskih napada u ove tri pokrajine nedavno otvoreni. Stoga, oni nisu tako poznati kao Centar u Berlinu, koji je odavno aktivan. „Naša iskustva pokazuju da je svakom centru potrebno nekoliko godina da se za njega pročuje. Stoga se broj antisemitskih napada u Berlinu mora posmatrati u pomenutom kontekstu i to je razlog što je on u Berlinu puno veći“, kaže Rasumny za DW. U Berlinu i Brandenburgu se ti podaci mogu uporediti sa podacima Službi za borbu protiv kriminala. Tako su otkriveni i slučajevi koji nisu bili prijavljeni službama za prikupljanje podataka.

U sve četiri savezne zemlje RIAS je zabilježio 1.253 prijavljena slučaja antisemitizma, od fizičkih napada preko poruka mržnje klasičnom poštom ili e-mailom pa sve do drugih oblika uvrjedljivog ponašanja. U Brandenburgu je tako mjesečno statistički zabilježeno 11,5 napada a u pokrajini i istoimenom gradu Berlinu u prosjeku dva napada dnevno.

Nakon ekstremno-desničarskog ataka na sinagogu u Halle-u povećao se broj incidenata sa antisemitskom pozadinom širom zemlje kao „vid odbrambene reakcije na diskusiju o antisemitizmu", navodi se u izvještaju RIAS-a.

„Na spomeniku ubijenim Jevrejima Evrope napisano je „Free Stepi" kao znak solidarisanja sa atentatorom. Pri tome je „Stepi" asocijacija na samo na ime desničarskog teroriste, koji je pokušao izvršiti napad na sinagogu.  

Brava na vratima sinagoge je zadržala napadača da ne uđeFoto: Getty Images/J. Schlueter

I 2019-te, kao i prethodnih godina, najveći broj napada za koje se može reći da imaju politički background dolazi iz miljea ekstremne desnice, pokazuju podaci iz Berlina. Napadi dolaze i iz okruženja u kojem je jak antiizraelski aktivizam: iz antisemitskog bojkotnog pokreta BDS, islamističkog okruženja, ljevičarskog spektra ali i političkog centra. Ono što pada u oči je da veliki dio antisemitskih napada nema političku pozadinu, što je slučaj sa preko 45 posto napada u Berlinu.

Motivi

Antisemitizam se pojavljuje u pet različitih oblika, koji se znaju pojaviti istovremeno. To pokazuje njihovu raznovrsnost. Prvi se naziva „antisemitski Othering". Tu se Jevreji opisuju kao ljudi koji su strani i koji ne pripadaju okruženju i pogrdno ih se na njemačkom naziva „Jude“ (Jevrej). Kao klasični primjer za to RIAS navodi napad u Kielu 6.4.2019.

"Na marginama fudbalske utakmice, nakon jedne sudijske odluke, navijač domaće ekipe uzvikivao je "Jude, Jude, Jude” (Jevrej). Kada mu je drugi gledalac jasno rekao da takvim antisemitskim izjavama nema mjesta na stadionu niti bilo gdje drugo, čovjek je postao agresivani odgovrio -: 'Ja smijem vrijeđati Jevreje, ja sam Nijemac!'"

Stalno se sprejom na spomenike crta nacistički simbol - kukasti krst Foto: picture-alliance/dpa/F.P. Tschauner

Stereotipi, utemeljeni u vjeri, su dio ‚antijudaističkog antisemitizma'. Kada se Jevrejima pripisuje određena politička ili ekonomska moć, na primjer u kontekstu mitova zavjere, to se naziva modernim antisemitizmom. Primjer za to je izgred, zabilježen 19. maja 2019. u Potsdamu:

"Grupa od oko pet djevojaka i mladića napravila je pometnju u jednom autobusu, te je svojim agresivnim načinom ponašanja stvorila prijeteću atmosferu. Jedan član grupe je prijeteći prišao starijem čovjeku, koji je preživio holokaust. On se inače u tom gradu nalazio radi intervjua i nosio je kravatu sa Davidovom zvijezdom. Mladić mu se približio, dodirnuo kravatu i pitao kakva je to zvijezda. Drugi član grupe pitao je jednu njegovu pratilju šta znači ta zvijezda i da li je čovjek koji je nosi bankar. A onda je dodao: "Šta je on radio prije nego što je postao penzioner" i počeo nabrajati banke, upitavši da li je preživjeli holokausta radio za neku od njih. Kad su žrtve izlazile iz autobusa, muškarac je jednu od pratilja upozorio: ,Moramo biti oprezni, jer ne znate nikad šta će neko uraditi. Znate na šta mislim.'"

 "Izraelski antisemitizam” je treći vid neprijateljstva i mržnje prema Jevrejima. Usmjeren je protiv države Izrael, na primjer, poricanjem njenog legitimiteta.

Odbrana nacionalsocijalističke prošlosti

"Antisemitizam iz vremena nakon holokausta” ili "post-shoah antisemitizam” vezan je za nesuočavanje s nacističkim zločinima, na primjer odbacivanjem sjećanja na zločine kao što se desilo u Münchenu 23. oktobra 2019. godine:

Antisemistski izgredi tokom 2019. godine

"Korisnik Facebooka, koji je Jevrej, dobio je antisemitsku poruku, u kojoj između ostalog piše:" Zar konačno ne možete ostaviti Nijemce na miru? Zar nije dovoljno to, što ste učinili za vrijeme Drugog svjetskog rata, odnosno nakon njega?"

Ovaj posljednji oblik "postshoah-antisemitizma” dolazio je svuda do izražaja i to tokom cijele 2019. godine. Poređenje između metropole kakav je Berlin i ruralnog Brandenburga pokazuje da se antisemitizam, koji se ogleda u pozitivnom odnosu prema nacističkim zločinima i odbacivanju kulture sjećanja, pojavljuje više na selu nego u gradu.

"U ruralnim područjima je antisemitizam koji je usmjeren na postojanje države Izrael manje prisutan. To je više fenomen u urbanim područjima", kaže predstavnik RIAS-a Rasumny. Na internetu je opet najviše rasprostranjen post-shoah antisemitizam, s tim što je van mreže nešto manje izražen.

Povodom 75. godišnjica okončanja Drugog svjetskog rata, nedjeljnik "Die Zeit" vršio je  istraživanje javnog mnijenja. Pokazalo se da više od polovine ispitanih smatra da je vrijeme da se "podvuče crta" pod njemačku nacističku prošlost. Julius H. Schoeps , direktor Centra Moses Mendelssohn smatra da ove brojke i podaci RIAS-a jasno pokazuju koliko je važno suzbiti sve oblike antisemitizma.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android