Asado, Matambre, Vacio - istinskim ljubiteljima argentinske govedine poteći će voda na usta kada čuju ove nazive. Postoje određeni dijelovi mesa, koji su posebno dobri za roštiljanje. Zbog toga su oni veoma popularni ne samo u Argentini, ali je njihov izvoz donedavno bio zabranjen. Zabrana izvoza je istekla krajem 2023. godine.

Ova ograničenja izvoza govedine su tek detalj iz kompleksnih ekonomskih i trgovinskih barijera u Argentini koje nova vlada u Buenos Airesu želi ukinuti. Razne prethodne vlade uvele su veliki broj ovakvih ograničenja, dijelom da bi zaštitile domaće kompanije i branšu od inostrane konkurencije, dijelom da bi kontrolisale odliv i priliv stranih valuta. I kako bi oboje oporezovale.

S dolarima i slobodnim tržištima protiv ekonomske krize

Po viđenju novog argentinskog predsjednika Javiera Mileija, to je jedan od mnogih razloga za velike ekonomske probleme koji decenijama muče nekada prosperitetnu zemlju. Između 1983. godine, godine, kada je demokratija ponovo uvedena u Argentini, i 2021., bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika porastao je za samo 29 posto. U regionu Latinske Amerike i Kariba u cjelini, ista ta vrijednost je porasla za 48 posto u istom periodu, a na svjetskom nivou za čak 87 posto. U susjednom Čileu 1983. privrijedili su upola manje po glavi stanovnika nego Argentina; 2022. godine, čileanski BDP po glavi stanovnika iznosio je oko deset posto više od argentinskog.

Argentinska ekonomska kriza se već nekoliko godina pogoršava. Zvanična stopa siromaštva porasla je sa 32,2 posto u 2016. na više od 40 posto u prvoj polovini 2023. godine. Nakon višegodišnje dvocifrene stope inflacije, u 2023. godini je ona službeno porasla na 161 posto. Dakle, prosječne cijene danas su više od 2,6 puta više nego prije godinu dana. Kako bi držao inflaciju pod kontrolom, Milei želi ukinuti pezo i učiniti američki dolar nacionalnom valutom. To bi trebalo spriječiti vladu da štampa novac po potrebi, kao što je to činila ranije.

Inače, novi predsjednik, kao samoproglašeni "libertarijanac" i "anarhokapitalista", želi da stane u kraj decenijama lošeg upravljanja privredom, pri čemu svodi mogućnosti države za djelovanje na minimum. Slobodna tržišta bi sada trebala generisati prosperitet koji su, po Mileijevom mišljenju, ranije spriječile državne institucije i vladine intervencije.

Za mnoge je Milei, koji u žižu javnosti nije dospio samo zahvaljujući ekscentričnom izgledu, zbog svojih stavova desničarski populista. Međutim, među ekonomistima postoji široko rasprostranjen konsenzus da prekomjerna vladina intervencija koči prosperitet i rast. Milei takođe nije jedini koji veruje da slobodna vanjska trgovina jača domaću konkurenciju.

Trgovinski sporazumi, da, ali ne multilateralni

Multilateralni trgovinski sporazumi nisu ono što Milei zamišlja po pitanju slobodne trgovine. On je izjavio da želi napustiti Mercosur ("Zajedničko tržište juga"),  u kojem je Argentina povezana s Brazilom, Paragvajem i Urugvajem - osim ako se ne uspije stvoriti "veći, bolji Mercosur". Daniel Raisbeck, analitičar za Latinsku Ameriku u libertarijanskom američkom trustu mozgova Cato Institute, smatra da je ovo razuman pristup: "Mercosur je carinska unija i kao takva je glavna prepreka trgovini Argentine sa ostatkom svijeta. Zato bi se Milei trebao držati svog plana da se povuče iz te unije, osim ako se Mercosur radikalno ne razvije u istinsku zonu slobodne trgovine." Međutim, Raisbeck smatra da je malo vjerovatno da to može uspjeti.

Veoma slično viđenje svega toga ima i Federico Foders, ekonomista emeritus sa Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela. Koliko su multilateralni pregovori teški godinama to pokazuju neuspješni pregovori Mercosura i Evropske unije, kaže on i kao glavne razloge navodi otpor francuskog poljoprivrednog lobija, ali i očiglednu namjeru Brisela da svojim latinoameričkim partnerima "diktira ekološku politiku".

Milei će to u manjij mjeri dopustiti nego njegov brazilski kolega Lula da Silva, kaže Foders: "Čak i ako se Milei potpuno pozitivno očituje o sporazumu Merkosura i EU-a, on vjerovatno neće uspjeti zbog starih neriješenih pitanja."

BRICS: Između ideologije i pragmatizma

Imajući to u vidu, nije bilo iznenađujuće to što je Milei otkazao i planirano pristupanje BRICS-u. Prema planovima protekle vlade, Argentina se, zajedno sa još pet zemalja u razvoju, 1. januara ove godine trebala pridružiti savezu zemalja članica te unije, koja je dobila ime po početnim slovima njenih osnivača: Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike.

Mileijeva ministarka vanjskih poslova Diana Mondino je tokom intervjua za argentinski dnevnik La Nación krajem decembra objasnila da je odluka prije svega bila praktična. Ali ona je takođe bez okolišanja priznala da postoji ideološka komponenta.

Milei je još tokom predizborne kampanje najavio da će prekinuti odnose sa autoritarnim i komunističkim zemljama, u koje spadaju Kina, Rusija i Brazil. Kao predsjednik on se mnogo više ponaša državnički. U zvaničnim pismima o otkazivanju pristupa, on je čak ponudio kolegama iz BRICS-a produbljivanje postojećih bilateralnih trgovinskih odnosa.

Morate se znati da su Brazil i Kina daleko najvažniji trgovinski partneri Argentine, a Kina je takođe - nakon Međunarodnog monetarnog fonda - najveći kreditor te prezadužene države. Zbog toga Raisbeck i Foders polaze od toga da će Milei ovdje zauzeti pragmatičan pristup, bez pristajanja na političke ustupke.

Okretanje prema partnerima na Zapadu

Detlef Nolte iz njemačkog instituta za globalne i prostorne studije (GIGA) u Hamburgu takođe ne očekuje raskid odnosa s Kinom, Brazilom ili drugim važnim partnerima. Milei će stoga, smatra on, još jasnije kritikovati ljevičarske autoritarne režime na Kubi, Venecueli i Nikaragvi.

On će, s druge strane, smatra Nolte, biti aktivniji u odnosima sa ideološki bližim SAD-om, Evropskom unijom i njenim članicama. To što bi Mileijevo prvo putovanje u inostranstvo kao predsjednika trebalo da vodi u SAD, a ne, kao što je do sada bila tradicija, u Brazil, samo je jedan od mnogih znakova toga: „To se zrcali i u njegovom odnosu prema Ukrajini i bliskoistočnom sukobu".

Milei je više puta, nakon terorističkih napada 7. oktobra, izrazio svoju solidarnost sa Izraelom, a već dugo ističe i svoju povezanost sa jevrejskom zajednicom u Buenos Airesu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, na njegov poziv, učestvovao je na Mileijevoj inauguraciji za predsjednika, što je izazvalo ljutite reakcije Kremlja. Njih je Milei prihvatio, smatrajući da se sve ekonomske posljedice mogu prevazići, ističe Nolte.

Temeljni pravac Mileijeve vanjske politike je, kako pojašnjava Nolte, očigledan: "Milei će, mislim da možemo reći, približiti Argentinu zapadnom taboru."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu