Nova austrijska ministrica vanjskih poslova, Karin Kneisl formalno je ministrica bez stranke, no na mjestu prvog diplomate zemlje našla se po pozivu austrijskih desničara i njihovog šefa Hansa-Kristijana Štrahea. Karin Knajsl slovi kao stručnjakinja za Bliski istok i govori arapski jezik, a upravo to je bio povod i njenim gostovanjima u brojnim televizijskim debatama, kada se u protekle dvije godine raspravljalo o doseljenicima i izbjeglicama iz arapskih zemalja. U analizama koje se u austrijskim medijima ovih dana bave novom ministricom vanjskih poslova, konstatuje se tako kako je Knajsl pri ovim nastupima u nekoliko navrata zapamćena po kontroverznim i provokantnim izjavama. Jedna od njih je i da su izbjeglice iz Sirije i Avganistana većinom "privredne izbjeglice", te muškarci između 20 i 30 godina, koji, "frustrirani i nezadovoljni sami sobom, prouzrokuju nemire u arapskom svijetu,  jer tamo ne mogu da ispune norme koje se u konzervativnom arapskom svijetu nameću mladim muškarcima".

Austrijski analitičari polaze od toga da će Kneisl svakako podržati i jednu od najvažnijih parola nove Vlade, koja joj je na kraju donijela i probjedu na proteklim izborima. To je zaštita granica i suzbijanje nelegalnih migracija, te manji broj izbjeglica čija se, kako tvrde, kulturološka pozadina nikako ne slaže sa navodnom zapadnoevropskom, koju izbjeglice, posebno mladi muškarci, zapravo ugrožavaju.

Više razumijevanja i podrške za nacionaliste?

Karin Knajsl na Balkanu do sada nije bila posebno aktivna i još uvijek se ne zna u kojoj će mjeri podržati stavove šefa desničara Hansa-Kristijana Štrahea, koji otvoreno podržava politiku predsjednika RS-a Milorada Dodika, te stavove Slobodarske stranke prema Kosovu, čiju nezavisnost Štrahe takođe kritikuje. "Tu je naravno i pitanje Rusije, za koju postoje velike simpatije u Slobodarskoj stranci, i to ne samo simpatije već i petogodišnji sporazum o suradnji između Slobodarske stranke i Putinove stranke. Imajući u vidu otvorenu anti-EU-politiku Rusije na Balkanu ova bliskost može poprimiti opasne dimenzije po regiju. Ne očekujem da će Austrija dirati u teritorijani integritet zemalja Balkana, konkretno BiH, ali vjerujem da će količina razumijevanja i čak i simpatije za političare kao Milorad Dodik biti veće", smatra tako politolog sa Univerziteta u Beču, Vedran Džihić. 

Džihić je takođe mišljenja da će nova austrijska vlada zadržati strogi anti-migrantski kurs i fokusirati se na "zaštitu Evrope i domovine", a od ilegalnih migranata i izbjeglica. Imajući u vidu da je jedna od glavnih predizbornih parola sadašnjeg kancelara Sebastijana Kurca bila da je zatvorio zapadnobalkansku rutu, Džihić je ubijeđen da će njegova vlada nastojati da u kooperaciji sa zemljama Zapadnog Balkana ojača granice, policijske i druge sigurnosne službe u regiji, kako bi iste bile u stanju da budu bedem koji treba da štiti Austriju i Evropu od migracija. "Podršku Austrije bi tada uživali oni koji rade na očuvanju stabilnosti, neovisno o tome da li su autokratski nastrojeni i kako vladaju u samim državama. Ovakvu vrstu pragmatizma, kojem demokratske vrijednosti nisu centralne, je i sam Sebastijan Kurc pokazao već u novembru 2016. godine podrškom Nikoli Gruevskom u završnoj fazi izborne kampanje", kaže Džihić.

Budućnost Evropske unije

Ključno za Zapadni Balkan će svakako biti i pozicioniranje Austrije unutar Evropske unije, kojom će ova alpska republika predsjedavati od druge polovine 2018. godine. Novi austrijski kancelar Sebastijan Kurc istina tvrdi, kako će nova austrijska vlada u svakom slučaju ostati na "evropskom kursu", no još nije jasno hoće li Austrija pri tome podržati reforme koje bi ojačale Evropsku uniju u cjelini ili će, za šta se zalaže evropska desnica, budućnost EU vidjeti u jačanju nacionalnih država i autokratskih lidera. "Ova druga opcija bi bila kobna za demokratske procese na Balkanu, i to na taj način što bi u tom scenariju indirektno otišla i poruka u glavne gradove naše regije da su autoritarne politike i strukture u osnovi u redu", zaključuje Vedran Džihić, politolog sa Univerziteta u Beču.