1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Azov" - sporni puk iz Mariupolja

Roman Gončarenko
16. mart 2022

Lučki grad Mariupolj na jugoistoku Ukrajine je jedno od najvećih bojnih polja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Tamo se bori i sporni puk "Azov". Šta treba o njemu znati?

Ukraine Volunteer Day in Kiew
Foto: Reuters/G. Garanich

Kratak video prikazuje ekran u ukrajinskom vojnom vozilu. Pretpostavlja se da se vozi kroz seosku oblast. Spoljna kamera prikazuje oklopno vozilo sa bijelim slovom „Z" - simbolom ruskih trupa u Ukrajini.

- pročitajte još:Srbi i Hrvati u Ukrajini: Psi rata ili nešto drugo

Čuju se tupi pucnji, koje ispaljuje navodno rusko vozilo. Video je u ponedjeljak na svom kanalu na Telegramu objavio ukrajinski puk „Azov", a koji bi trebalo da prikazuje lučki grad Mariupolj na Azovskom moru. Borci „Azova” su u roku od jednog dana uništili ukupno tri ruska oklopna vojna vozila i četiri oklopna transportera, kao i „mnogo pješadije”, navodi se u saopštenju puka. „Azov” je u utorak objavio i fotografiju mrtvog čoveka u uniformi i javio da je riječ o ruskom generalu. No, sve ove navode je teško provjeriti.

Uz glavni grad Kijev i drugi po veličini grad Harkov, Mariupolj je jedno od mjesta u Ukrajini gdje Rusija posebno brutalno vodi rat protiv Ukrajine. Grad, sa oko 500.000 stanovnika, od početka marta je pod opsadom i žestokim bombardovanjem. Nema ni struje ni vode, a zalihe hrane su oskudne.

Ukrajinski nacionalisti koji govore ruski

Mariupolj, koji se nalazi između anektiranog Krima i oblasti na istoku Ukrajine je strateški veoma važan gradFoto: Azov Battalion/AP/picture alliance

Sjedište puka „Azov” je u Mariupolju. On je u sastavu Nacionalne garde i stoga podređen Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ima reputaciju jedne od najpoznatijih, posebno dobro obučenih, ali i jedne od najkontroverznijih jedinica. Zato što su „Azov” osnovali ultranacionalisti, a njegovo postojanje Rusija, između ostalog, navodi kao izgovor za svoj rat protiv Ukrajine.

Osvrt: „Azov" je formiran u maju 2014. godine kao dobrovoljački bataljon u gradu Berdjansku, takođe na Azovskom moru. Neki borci su ranije igrali ulogu u protestima opozicije u Kijevu kao dio takozvanog „Desnog sektora", neznatne, ali aktivne grupe ukrajinskih desničarskih ekstremista. Jezgro potiče iz istočne Ukrajine, govori ruski i prvobitno se zalagalo za jedinstvo istočnoslovenskih naroda: Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca.

Neki su došli sa fudbalske huliganske scene, drugi su bili aktivni u marginalnim nacionalističkim krugovima. „To su grupe koje se u Njemačkoj opisuju kao slobodna drugarstva", rekao je Andreas Umland, stručnjak iz Stokholmskog centra za istočnoevropske studije, u intervjuu za DW.

„Azov” je od početka bio kontroverzan i zbog svog grba (vučji anđeo), koji liči na izduženi kukasti krst, a za koji pak ne želi da se shvati kao simbol nacističke Njemačke, već kao stilizovana slova N i I, što bi zapravo trebalo da označava „nacionalne ideje". „Vučji anđeo ima radikalnu desničarsku konotaciju, to je paganski simbol koji su koristili i SS-ovci", kaže Umland. „U Ukrajini, međutim, stanovništvo to ne vidi kao fašistički simbol."

Podjela na vojni i politički dio

Borac "Azova" u Mariuoplju 2014. godineFoto: Philippe Desmazes/AFP/Getty Images

Osnivač i vođa „Azova" bio je Andrij Bilecki, 42-godišnji apsolvent istorije Nacionalnog univerziteta u Harkovu, u istočnoj Ukrajini. Godinama je bio aktivan na desno-ekstremističkoj sceni. U ljeto 2014. „Azov” je bio umiješan sa malim brojem snaga u ponovnom osvajanju Mariupolja od proruskih separatista. Djelovao je kao puk od jeseni 2014. godine, a prema pisanju medija imao je oko 1.000 boraca prije izbijanja rata i sopstvenu artiljeriju i tenkove. Tada je kijevska vlada odlučila da ultranacionaliste integriše u državne strukture.

2015. i 2016. se pojavio jedan pokret, političko krilo Azova. Bilecki podnosi ostavku na mjesto komandanta i zajedno sa bivšim borcima osniva političku partiju „Nacionalni korpus", koja, međutim, nije mogla da zabilježi nikakav izborni uspeh. No, Bilecki je ipak ušao u parlament putem direktnog mandata, ali ga od izbora 2019. godine nema u parlamentu. A od ruske invazije, kako je sam izjavio, bori se na frontu kod Kijeva.

Obuka za strane desničarske ekstremiste?

Umland kaže da je mit o „Azovu" nastao i zbog ruske propagande. Bilo je optužbi za pljačku i nedolično ponašanje tokom rata protiv mnogih dobrovoljaca 2014. godine, uključujući i borce „Azova”.

O puku su nebrojeno puta pisali zapadni novinari. Pri tom je uvijek pokušavao da se distancira od optužbi za rasizam i radikalni nacionalizam. Sa umjerenim uspjehom. U američkom Kongresu 2019. godine postojala je inicijativa da se puk klasifikuje kao „teroristička organizacija". Međutim, to se nije dogodilo. U televizijskom intervjuu, Bilecki je demantovao izvještaje da je puk obučavao hiljade muškaraca iz inostranstva, uključujući i one sa Zapada. Govorio je o nekoliko stotina, od kojih su se neki obučavali za "ratne medicinare". Činjenica je da „Azov” godinama održava kontakte sa desničarskom ekstremističkom scenom u inostranstvu. Imao je kontakata i u Njemačkoj, navodi se u odgovoru savezne vlade na upit Poslaničkog kluba Ljevice.

Andreas Umland navodi važnu razliku između „Azova" i desničarskih ekstremističkih struktura na Zapadu: „Mi obično smatramo desničarski ekstremizam nečim opasnim što može dovesti do rata". U Ukrajini je bilo obrnuto.

Prema Umlandu, rat je doveo do uspona i transformacije marginalnog drugarstva u politički pokret. Međutim, njihov uticaj u društvu je precijenjen. Trenutno je samo ruska propaganda zainteresovana za „Azov”. Za većinu Ukrajinaca, ovo su borci koji brane svoju zemlju od nadmoćnog napadača.

Nakon posjete Njemačkoj djeca Mariupolja se vratila u rat

03:08

This browser does not support the video element.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu