Sat vremena od glavnog grada Kazahstana Astane, usred u međuvremenu naseljene stepe, nalaze se stočni vagon i baraka - ostaci ženskog logora iz staljinističkog doba. Između 1937. i 1953. tu je bilo zatočeno oko 18.000 nevinih žena. Brojne su imale djecu, koja su im oduzeta, a potom pod lažnim imenima odvedena u udaljene dječje domove.

Otprilike 80 godina kasnije, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock došla je na mjesto nekadašnjeg Gulaga i povukla paralelu sa sadašnjošću: sa ženama u Ukrajini koje su silovane ili čija su djeca oteta i odvedena u Rusiju. "Metode rata nisu se promijenile. Žene bivaju mučene, silovane, oduzimaju im djecu, zlo na brojnim razinama djeluje do danas", kaže ona.

Ljudska prava i ekonomija

Baerbock je tri dana boravila u posjeti Kazahstanu i Uzbekistanu. Rat u Ukrajini i njegove posljedice bile su zapravo tema njene posjete srednjoj Aziji. I tamo rat izaziva uzmenirenost jer je ovisnost o Rusiji posebno velika. Rat je i Njemačkoj pokazao koliko je ekonomski ovisna o Rusiji.

Tokom posjete srednjoj Aziji Baerbock je otvoreno govorila o ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine. Njeni domaćini su izbjegavali jasne riječi o trenutnoj situaciji. Čak i ako se vodstvo Kazahstana distanciralo od Putinovog ratnog huškanja, tu kao i u susjednom Uzbekistanu važi načelo "viševektorske vanjske politike" - selektivno razgraničenje od dominantnih susjeda, ali u konačnici nema jasnog pozicioniranja na jednu stranu.

Od početka svog mandata, Baerbock je više puta isticala svoju predanost vrijednosnoj i feminističkoj vanjskoj politici. To također uključuje rješavanje problema kršenja i zlupotrebe ljudskih prava. 

Ekonomski interes

Domaćini u srednjoj Aziji slušali su i klimali glavom, ali njihov glavni interes bio je drugdje. Radije su gledali unaprijed, tim više što je Baerbock na svom 54. putovanju u inozemstvo prvi put u pratnji imala poslovnu delegaciju. To je njenu posjetu učinilo privlačnijom za vlade u Astani i Taškentu. Investitori iz Njemačke su vrlo traženi jer se zalažu za kvalitetu i nove tehnologije u branšama budućnosti. Za njemačke tvrtke je pak ova regija atraktivna jer moraju brzo razviti nove izvore sirovina. U srednjoj Aziji i Njemačkoj trenutno se prije svega želi jedna stvar: diverzifikacija.

Čak i ako je ekonomija ovaj put bila tu, Baerbock je ostala pri svojim prioritetima. I ovoga puta boravila je u posjeti školama i vodila razgovore u malim grupama – sa učenicima, s predstavnicima civilnog društva i sa ženama. Kada je posjetila sigurnu kuću za žene u Samarkandu, od njenih štićenica je željela saznati kako obiteljsko nasilje pogađa uzbekistanske žene i na kakvu pomoć mogu računati. I rekla je da žene u Njemačkoj također doživljavaju nasilje u obitelji. Gdje god ode ministrica vanjskih poslova pita: Što bi trebalo promijeniti da stvari krenu na bolje - za državu i za ljude?

Prednosti kroz suradnju

Dok se Baerbock zalaže za bolje uvjete rada i prava žena, ona jasno govori o tome što Njemačka ima za ponuditi. "Pošteno, na jednakopravnoj razini, bez ovisničkih kredita i bez skrivene agende" - tako Baerbock opisuje načela suradnje i ističe da se mnoge države oslanjaju na podložnost i međusobnu ovisnost. Svi razumiju na koga misli: na Rusiju i Kinu.

Agenda Baerbockove, temeljena na vrijednostima, nije prioritet za njemačke biznismene, ali je ipak smatraju korisnom. "Kada ministrica otvoreno govori o vrijednostima, ona signalizira okvir u kojem se želimo kretati", kaže poduzetnica Angela Papenburg, čija je tvrtka godinama aktivna u srednjoj Aziji, a sada ulaže velika sredstva u strukovnu obuku u Uzbekistanu. "Tamo Nijemci slove kao pioniri. Ko s njima surađuje, prednjači i u svojoj zemlji", kaže ova poduzetnica iz građevinske branše. 

Promjena kroz trgovinu 2.0

Baerbock pokušava spojiti vrijednosno orijentiranu diplomaciju s ekonomskim interesima, iako ni sama ne zna koliko će to dugoročno djelovati u inozemstvu. "Ne zna se kako će se te zemlje razvijati u budućnosti, ali sada shvaćaju da su njemački političari ozbiljni po pitanju ljudskih prava i prava žena", kaže političar SPD-a Andreas Larem, koji je pratio ministricu kao član parlamenta.

Jer promjena kroz trgovinu danas se može dogoditi samo ako se poštuju ljudska prava, tako Baerbock domaćinima objašnjava novi njemački pristup. Ona to čini i tokom posjete najvećem rudniku bakra na području bivšeg Sovjetskog Saveza, nedaleko od Taškenta. Kada je saznala da tamo radi 35.000 ljudi i da se rudnik širi, raspituje se o učešću, vlasništvu i prodaji, o ekološkim standardima, uvjetima rada i odakle su radnici. I što će se dogoditi sa stanovnicima sela, kada se rudnik proširi.

Njemačka je desetljećima prakticirala pristup promjene kroz trgovinu, održavajući dobre ekonomske odnose s Rusijom i Kinom – u nadi da će se autokracije otvoriti demokraciji. Dogodilo se suprotno, zbog čega mnogi smatraju da je ovaj pristup propao.

Baerbock trenutno pokušava ostvariti novu promjenu kroz trgovinski pristup 2.0, ovaj put agresivnim komuniciranjem važnosti ljudskih prava za Njemačku i pravdajući to europskim standardima. Da li ta vanjska politika doista funkcionira? U svakom slučaju, brz uspjeh još nije na vidiku. Njemačkoj industriji trebaju alternative Kini i Rusiji, odakle danas ona dobija mnoge sirovine. Ovo je također poznato u srednjoj Aziji.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.