Na samitu sa šefovima država i vlada devet istočnih članica Sjevernoatlanskog pakta u Varšavi američki predsjednik Džo Bajden je ponovio suštinu svoje poruke sa putovanja u Poljsku i Ukrajinu. „Obaveza Sjedinjenih Američkih Država spram NATO-a je apsolutno nedvosmislena. Često sam to govorio i reći ću još jednom. Član pet je sveta dužnost na koju su se Sjedinjene Američke Države obavezale. Branićemo svaki inč teritorije NATO-a“. 

Član pet ugovora o članstvu u Sjevernoatlanskom paktu određuje uzajamnu pomoć u slučaju napada. „Ruski napad na Ukrajinu je uticao na bezbjednosnu situaciju u cijelom svijetu“, rekao je poljski domaćin, predsjednik Andžej Duda. Dodao je da se godinu dana od početka ruske agresije žele iznaći načini da se Ukrajini još bolje pomogne dokle god je neophodno. 

Iza zatvorenih vrata se vjerovatno razgovaralo o isporuci aviona F-15 ili dalekometne artiljerije. Međutim, nisu objavljene konkretne odluke. Ispred hotela u kojem je smješten američki predsjednik proukrajinski demonstranti su zahtijevali: „Dajte sada F-15 Ukrajincima!“ U Kijevu je ovaj hitan zahtjev američki predsjednik Bajden čuo iz usta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Ukrajinski političari i eksperti tvrde i poslije Bajdenovog govora u Varšavi, da se bez tih oružja ne može pobijediti u ratu. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je danas učestvovao na samitu, rekao je da Zapad mora da proširi svoju podršku Ukrajini. „Godinu dana nakon invazije Putin ne priprema mir. Naprotiv, on priprema više rata“. Stoltenberg je dodao da se Ukrajini zato mora dati ono što joj je potrebno da bi pobijedila. 

B9 zastupa interese istočnog krila

Poslije napada Rusije na Ukrajinu i aneksije Krima 2014. na inicijativu Rumunije i Poljske oformila se grupa od devet država – Grupa devetorice (B9). U njoj su bivše sovjetske republike Estonija, Litvanija i Letonija, kao i bivše članice Varšavskog pakta Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija i Bugarska. Osim Češke i Bugarske sve te zemlje se graniče sa Bjelorusijom, Ukrajinom ili Rusijom. One se osjećaju ugrožene ruskom agresijom. Namjeravaju da tijesno sarađuju u odbrani istočnog krila zapadne vojne alijanse, a podržavaju ih ostale članice NATO-a. 

Osam borbenih grupa na istoku 

Poslije napada Rusije na cijelu Ukrajinu prošle godine NATO je formirao četiri nove borbene grupe u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji. One su već postojale u baltičkim državama i Poljskoj. Formirane su 2017. zbog napada proruskih grupa na istoku Ukrajine. Multinacionalne jedinice sa vojnicima iz više država NATO-a imaju oko 1000 ljudi, što je snaga jednog bataljona. Borbena sposobnost ili ,moć odvraćanja tih trupa nije posebno velika. One više simbolizuju obavezu država zapadne vojne alijanse da zajednički brane savezničke teritorije, u slučaju da Rusija ili Bjelorusija napadnu. Osim toga NATO organizuje nadzor vazdušnog prostora na istočnoj granici. 30 savezničkih aviona stalno patroliraju nebom. U slučaju opasnosti oni mogu da presretnu protivničke avione. NATO je donio odluku da ojača protivraketnu zaštitu na svom istočnom krilu. Vojni stručnajci u Briselu kažu da je trenutna odbrana manjkava. Potrebni su dodatni sistemi kao što je Patriot. Osim toga, NATO je premjestio dodatne vojne brodove u Crno more, kako bi zaštitio obale Rumunije i Bugarske. 

Ne radi se samo o Poljskoj

Predsjednik Poljske Andžej Duda je rekao da susret devet država istočnog krila sa američkim predsjednikom i generalnim sekretarom NATO-a, Jensom Stoltenbergom, „ekstremno simboličan i veoma važan za sve nas, za cijeli region“. Duda je dodao da Bajden nije posjetio samo Poljsku.  

„Samit B9 posmatra se i prezentuje kao susret sa ukupnom istočnom falangom. Poljska tu djeluje smao kao prva među jednakima, ali ne i kao lider grupe“, rekao je politikolog Marek Madej sa Varšavskih univerziteta. Poljska je najveća zemlja u grupi i ima izrazito nacionalno orijentisanu vladu. 

Više američkih vojnika za Evropu? 

Najviše je američkih vojnika u Poljskoj, tamo je stacionirano 10 000 ljudi. Međutim, to nije stalna, već rotirajuća postava, koja se mijenja poslije nekoliko mjeseci. SAD je na čelu borbene grupe u Poljskoj. Oko 3500 vojnika je stalno stacionirano u Poljskoj. Pripremni glavni štab bi mogao u slučaju potrebe obezbijediti brzo premještanje većih borbenih jedinica na istok. „Poljska je zamislila, a to su predložile i druge članice alijanse, da se u svakoj članici NATO-a na istoku stacioniraju dodatne trupe koje bi onda imale snagu brigade”, kaže Mihal Baranovski iz američke fondacije "German Marshall Fund”. Vašington je još na samitu u Madridu ljeta 2022. pokazao spremnost da u slučaju potreba pošalje dodatne trupe. O tome će se odlučivati na sljedećem samitu lidera NATO-a jula ove godine u Vilnjusu. 

Pored rukovodećih zadataka u borbenoj grupi u Poljskoj, američke trupe su prisutne u manjem broju u ukupno sedam od osam borbenih grupa. Amerikanci imaju u Evropi 100 000 vojnika. Najveći kontigenti su u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Španiji. U kriznim hladnoratovskim periodima bilo ih je četiri puta više. 

Mađarska se izdvaja

Mađarska nije uskladila korak sa drugima. Najmanja borbena grupa NATO-a u Mađarskoj nema američkih vojnika. Premijer Mađarske Viktor Orban je oklijevao prilikom formiranja borbene grupe. On je u zemlju pustio samo vojnike iz Hrvatske. Mađarska vlada je jedina među vladama članica NATO-a koja održava relativno dobre odnose sa režimom Vladimira Putina. Mađarska dobija jeftin gas iz Rusije. Ruske firme u Mađarskoj grade jednu nuklearnu elektranu. Prošle nedjelje je ekstremni nacionalista Viktor Orban u obraćanju naciji rekao da njegova zemlja neće isporučiti oružje Ukrajini i ne osjeća se ugroženom od Rusije. „Moramo da se držimo po strani“, rekao je Orban i dodao da Mađarska ne smije dozvoliti da je uvuku u rat. Mađarski premijer je rekao da su u Evropi Mađarska i Vatikan jedini koji imaju takav stav i dodao da je za to kriva Njemačka koja je zauzela konfrontacioni kurs i za sobom povukla ostale članice Evropske unije. Iz diplomatskih izvora se saznaje da će mađarski premijer ovih dana još jednom pokušati da blokira novi paket sankcija Evropske unije protiv ruskog agresora. Osim toga, Mađarska je pored Turske jedina članica NATO-a koja još nije ratifikovala pristupanje Švedske i Finske alijansi. Portal "Politico" je Orbana nazvao „Putinovim saboterom” u Evropi. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu