„Kada se danas nakon petnaest godina govori o Daytonu, i kada još o tome govore glavni protagonisti tog američkog mirovnog sporazuma, onda je vrlo važno razdvojiti turobnu prošlost i nadati se boljem – evropskoj budućnost Bosne ii Hercegovine“. Ovo bi u najkraćem mogao biti zaključak poludnevnog panela, na kojem je pored bivših i aktuelnih političara i SAD, BiH i Hrvatske, učestvovala i Catherine Ashton, visoka predstavnica EU za sigurnost i vanjsku politiku.

Diskusija je bila podijeljenja u dva dijela. U prvom se više govorilo o ratu u BiH i posthladnoratovskom okruženju u tom dijelu jugoistočne Evrope. Panel je bio naslovljen: “Amerika na raskršću - Daytonski sporazum i početak diplomacije 21. stoljeća”.

Predsjednik Srbije Boris Tadić nije se odazvao pozivu da učestvuje u ovom obilježavanju obljetnice Daytona. Josipović i Izetbegović su u više navrata potencirali proevropsku orjentaciju, u ime cijelog regiona, stavljajući je u prvi plan.

Da li BiH može brzo u Evropu?

Veliku pozornost izazvao je upravo Izetbegović, koji je na panelu izjavio, kako očekuje da će BiH “do kraja dekade postati članica Evropske unije”. U izjavi za Deutsche Welle, član Predsjedništva BiH je to i pojasnio:

“To nije nerealno, jer Bosna je prešla ogroman put u proteklih 15. godina. Ako bi nastavila ovim tempom, Bosna i Hercegovina bi dosegla razinu, koja će joj omogućiti da postane članicom EU. Ako bi se BiH ovim tempom oporavljala, u smislu reformi, ekonomskog napretka i izgradnje, naročito infrastrukture, ako bi smo, dakle, to ubrzali – imali bi šansu da postanemo članica EU. Devet godina je dug period”, rekao je između ostalog Izetbegović.

On je dodao, da je o tome u New Yorku razgovarao sa mnogim akterima, počev od Laydi Ashton do zamjenika američke državne tajnice Jima Stainberga, sve do glavnog tajnika U.N.-a Ban Ki-Moona, te da su mu upravo oni ulili taj optimizam. Ali, naglasio je Izetbegović, “nastojao sam da ih ponovo zagrijem za BiH”.

„Taj ubrzani put ka EU, bit će moguć“, rekao je Izetbegović, ukoliko se za BiH “spremi posebno skrojen plan”. Uostalom, “današnji panel je ustanovio da Daytonski sporazum, normalno nije riješio sve. Daytonski sporazum je samo postavio fundament da se stvari rješavaju. Da se pokuša zajednička budućnost, prije svega mir i na bazi toga zajednička budućnost Bosne i Hercegovine”, rekao je Izetbegović.

I Josipović optimista

I predsjednik Hrvatske Ivo Josipović u razgovoru za Radio Deutsche Welle je ponovio stav koji je iznio na Clintonovom panelu: “Posebno je važno, a ja sam u riječima gospodina Izetbegovića, ne samo na ovoj konferenciji, jer mi smo imali i privatni susret, prepoznao iznimno dobru volju i želju da se zaista na najbolji način urede odnosi unutar Bosne i Hercegovine, jer naravno, to ne može nitko iz vana, pa ni najveće sile. To mogu samo tri konstitutivna naroda”.

Odgovarajući na pitanje, da li je Izetbegovićeva izjava, o tome kako će BiH u ovoj dekadi postati punopravna članica EU – nerealna, Josipović je bio izričit: “Ne. Ja vam kažem da je to ambiciozan cilj, kao što smo i mi sebi u Hrvatskoj postavili brojne ambiciozne ciljeve. A, da li će se oni ostvariti, ovisi naravno od Bosne i Hercegovine”.

BiH bolja od istočnih susjeda

Član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović je za DW ustvrdio, kao je doista moguće, da Bosna i Hercegovina, četvrt stoljeća nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu, postane članica EU, ali da joj u tome još treba pomoć.

“Ekonomski rast u BiH bio je skoro 8% (osam posto) ovih posljednjih godina. Mi smo sa iznosima plaća i penzija sustigli i prestigli istočne susjede, koji nisu iskusili rat ili ratna razaranja. Zato ja kažem da Bosna može. Samo joj sad, u ovom kritičnom momentu, treba pružiti ruku. Treba to prije svih učiniti Evropska unija, NATO... Sve to treba ubrzati! I pustiti nam čak i preko reda neke stvari”, insistira Izetbegović.

Na ovom panelu, pored bivšeg američkog predsjednika Clintona, učestvovali su i bivša državna tajnica SAD Madelline Albright, bivši glavni zapovjednik NATO-a u Europi, general Wesley Clark, te bivši Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Samuel Berger, kao i prijašnji veleposlanik SAD u Hrvatskoj Peter Gallbraith.

Autor: Erol Avdović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić