„Balkan u neprolaznoj magli“, piše portal njemačkog javnog servisa. Neue Zürcher Zeitung piše o „zimskom smogu“, a austrijski portal Heute o „gustom, otrovnom vazduhu“.
Oglas
8„Prljava isparenja grijanja, automobila i elektrana miješaju se sa hladnom mokrom maglom", piše Tagesschau, portal njemačkog javnog servisa ARD, dodajući da su u petak zbog toga u Beogradu održani protesti na koje je pozvala inicijativa „Ne da(vi)mo Beograd".
„Probleme sa zagađenjem vazduha zimi imaju i drugi veliki gradovi Balkana – prije svega metropole u kotlinama poput Sarajeva u BiH ili Skoplja u Sjevernoj Makedoniji", dodaje portal. Podsjeća se da je, prema istraživanju programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, očajan kvalitet vazduha odgovoran za 5.000 smrti godišnje u 19 velikih balkanskih gradova u kojima je sprovedeno istraživanje.
Euronews na njemačkom jeziku citira Sarajku Alisu Kasumović: "Djeca trenutno imaju raspust, ali na ulici i igralištima ih nema. Prisiljeni su raspust provoditi zatvoreni u kući".
Austrijski portal Heute piše da za zagađenje nisu krivi samo saobraćaj i elektrane, već i „činjenica da se oko 60 posto stanovništva i dalje grije na ugalj ili drva". Prema aplikaciji „Air Visual", gradovi poput Beograda, Sarajeva i Skoplja spadaju među deset najzagađenijih na svijetu, dodaje portal.
Neprepoznatljivi sivi grad
Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova Evrope. Dok liječnici svake godine upozoravaju na štetne posljedice po zdravlje ljudi, a stručnjaci nabrajaju glavne uzročnike zagađenja, u gradu soli se ništa ne mijenja.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Zime su najteže
Tuzlaci su svake zime svjedoci ovakvih prizora. Njihov grad obavijen je oblakom smoga i magle, a sa najpoznatijeg tuzlanskog izletišta Ilinčice, gradske četvrti se teško mogu prepoznati. Snijeg kao 'prirodni neprijatelj' smoga i magle ovaj put nije mnogo pomogao u poboljšanju kvalitete zraka.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Protest građana
Lokalni mediji u zimskom periodu često upozoravaju da građani u večernjim satima, ukoliko nemaju potrebe, ne izlaze van. U znak protesta građani su stavili masku na lice Meše Selimoviće, čija statua se nalazi u centru grada i jedan je od simbola ovog grada.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Indeks kvalitete zraka - nezdrav
U Tuzli je krajem januara 2018., kada je ova fotografija napravljena, čak pet dana u nedjelji indeks kvalitete zraka bio iznad 150, a da bi zrak bio okarakterisan kao zdrav, indeks mora biti ispod 50. Samo prošle godine, od januara do oktobra uočeno je šest stotina sati prekoračenja dozvoljene zagađenosti od 50µg/m3, upozorili su iz organizacije Centar za ekologiju i energiju Tuzla.
Foto: DW/E. Sofic
Prva pomoć - šal
Zagađenost zraka godišnje ubije tri miliona ljudi na svijetu. To su podaci Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima je 5,4 posto svih smrtnih slučajeva uzrokovano lošom kvalitetom zraka. Liječnici u Tuzli upozoravaju da su rezultati udisanja štetnih materija po zdravlje sve gori. Zbog toga, prilikom šetnje gradom, Tuzlaci ne zaboravalju šal. On je prva pomoć protiv štetnih čestica.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Temperaturna inverzija
Geografski položaj Tuzle jedan je od bitnih faktora koji utiču na zagađenost zraka. Grad se nalazi u kotlini, gdje nema dovoljno vjetra i zbog toga svake zime dolazi do temperaturne inverzije, pojave koja nastaje kada se u blizini tla formira hladan sloj zraka, a iznad njega topli. Tada nema prirodnog strujanja zraka, te se štetne čestice u hladnom zraku zadržavaju i on postaje sve zagađeniji.
Foto: DW/E. Sofic
Problem grijanja
Jedan od drugih bitnih faktora zagađenosti zraka u Tuzli je i sistem grijanja. Većina objekata je priključena na centralno grijanje, odnosno na vrelovode kojima se trasportuje vrela voda iz Termoelektrane Tuzla. Međutim, još uvijek je veliki broj objekata koji nisu priključeni na taj sistem i koji se najvećim dijelom griju na ugalj.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Industrija
Kao glavni krivac loše kvalitete zraka u Tuzli najčešće se navodi Termoelektrana (TE) Tuzla. Naselja sa najlošijom kvalitetom zraka u Tuzli – Bukinje, Šićki Brod i Husino – nalaze se u neposrednoj blizini TE. Ipak ne treba zaboraviti ni blizinu lukavačke industrije i emisiju koja stiže iz Cementare Lukavac, GIKIL-a i Sisecam-Sode.
Foto: DW/A. Salihbegovic
Eko test nije eliminatoran
Saobraćaj je također jedan od bitnih zagađivača zraka u ovom gradu. Kao najnaseljenije područje u BiH, ne čudi što tuzlanskim ulicama saobraća veliki broj vozila. Starost vozila, uključujući i vozila javnog prevoza, kao i činjenica da pri registraciji vozila eko test nije eliminatoran, ide u prilog štetnim ispušnim plinovima i zagađenosti zraka u gradu soli.
Foto: DW/A. Salihbegovic
8 slika1 | 8
Heute prenosi izjavu mehaničara Trajana Nestorovskog koji živi u predgrađu Skoplja gdje se skoro svi griju na drva: „Znam da je štetno za životnu sredinu, pa nisam idiot. Ali bilo bi prokleto skupo da grijem kuću na struju."
Švajcarski Neue Zürcher Zeitung prenosi da su u Beogradu održani protesti te da predsjednik Aleksandar Vučić umanjuje problem. On je rekao da zagađenje postoji, ali da postoji i kampanja širenja panike koja je „ponekad groteskna".
„Košava, snažni istočni vjetar koji se redovno pojavljuje zimi i čisti vazduh, ove sezone je rijetko duvao", dodaje ciriški list.
Švajcarski tabloid Blick prenosi izjavu jednog demonstranta iz Beograda: „Dišemo vazduh koji nas bukvalno ubija."