Austrija je ponudila podršku Makedoniji. Ministarstvo odbrane vlade u Beču provjerava mogućnosti slanja tehničke opreme koja bi poslužila da se dodatno osigura granica između Makedonije i Grčke. U Beču navode da "Makedonija pruža enorman doprinos cijeloj Evropskoj uniji", te da "Balkanska ruta mora ostati zatvorena za izbjeglice", prenosi list Die Welt i nastavlja:

"Austrijska vlada traži povećanje podrške vladi Bugarske. Ilegalna migracija će se nastaviti, između ostalog zbog toga što je to za krijumčare posao vrijedan milijarde eura. Nakon blokade u Makedoniji, nastaće sigurno sporedne rute kretanja izbjeglica. Austrijski ministar odbrane Hans Peter Doskozil kaže da mogući novi pravac vodi preko Bugarske. U pograničnom području u Turskoj se nalazi između 400.000 i 500.000 izbjeglica. Stoga bi za Bugarsku, u slučaju da EU postigne sporazum sa Turskom, trebalo da važi isto ono što se dogovori za Grčku", prenosi Die Welt riječi ministra Doskozila.

Remilitarizacija granica u EU

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako je u Evropi na djelu "remilitarizacija" granica. Prethodno je grupa izbjeglica koja se nalazila u kampu u Idomeniju pokušala da pređe granicu preko jedne rijeke, nekoliko kilometara odatle. Zaustavila ih je makedonska armija i poslala nazad u Grčku, piše ovaj list i nastavlja:

"Upotreba armije za zaštitu granica je sve češća pojava u državama jugoistočne Evrope. Više država planira izgradnju vojnih utvrđenja na granicama, a nekolicina njih je promijenila svoje zakone kako bi omogućila da se armija uključi u zaštitu granica. Prema propisima EU, kojih bi trebalo da se pridržavaju i države kandidati za prijem, posao osiguranja granica je u rukama posebno obučenih policijskih jedinica.

Makedonija i Bugarska nisu jedine koje su promijenile svoje zakone da bi omogućile upotrebu armije na granicama. I poslanici parlamenta u Sloveniji su u februaru odobrili upotrebu vojske na granici ka Hrvatskoj. Broj vojnika koji će biti korišten zavisiće od broja izbjeglica na granici. Hrvatski premijer Orešković također poručuje da će njegova zemlja "znati kako da zaštiti svoje granice, ako treba i uz pomoć armije". Prvi korak su tako bile ograde, drugi je prebacivanje vojnih snaga iza te ograde. A šta će biti treće?", postavlja pitanje list Die Welt.

Izbjeglička kriza kao šansa za Kipar

Kipar je jedna od ključnih država u procesu postizanja sporazuma EU i Turske o vraćanju izbjeglica koje nemaju šansu da dobiju azil u EU. Kipar sada prijeti blokadom sporazuma koji predviđa i ubrzanje procesa pristupnih pregovora sa Turskom. Jedna od prepreka je što Turska nikada nije priznala Kipar, koji je još uvijek podijeljen na dva dijela. Ipak, izbjeglička kriza i pregovori EU-Turska bi mogli da otvore i šansu za ponovno ujedinjenje Kipra, piše Süddeutsche Zeitung.

"Na sjeveru Kipra, gdje žive Turci, prošle godine je na veliko iznenađenje za predsjednika izabran Mustafa Akinci, zagovornik ujedinjenja. Otada na obje strane ostrva vladaju snage koje podržavaju taj proces. Još tokom ove godine bi se mogli uspostaviti okviri koji bi omogućili održavanje referenduma o tome.

Na kraju bi opet sve moglo da zavisi od toga kako će se pozicionirati Turska. Nakon početnih napetosti između turskog predsjednika Erdoana i Akincija, Ankara je signalizovala da želi da se riješi konflikt na Kipru. To bi moglo da dovede i do toga da je Turska spremna na ustupke vladi Kipra, ukoliko Kipar odustane od veta na sporazum EU-Turska i na ubrzanje procesa pristupnih pregovora", piše Süddeutsche Zeitung.