Portal austrijskog javnog servisa ORF-a članak o vrbovanju mladih muslimana s Balkana u redove "Islamske države" počinje navodima o tome da je, prema podacima bosanskohercegovačkog NVO-a Atlantic Initative, početkom 2015. zabilježeno da je ukupno 330 muškaraca iz Bosne i Hercegovine - kao IS-ovi borci- otišlo u Siriju, 150 ih je otišlo iz Kosova, 90 iz Albanije, 70 iz Srbije, a iz Makedonije dvanaest. ORF.at s tim u svezi prenosi izjavu Vedrana Džihića, stručnjaka za Balkan s Austrijskog instituta ta međunarodnu politiku, kako je interesantno da se vrbovanje odvija "kao u Bruxellesu, Parizu ili Beču". Pritom je primjetno, nastavlja dalje Džihić, da su to uglavnom mladi muškarci koje se vrbuje. "Islam je za njih odgovor na veliku besperspektivnost", kaže Džihić.

Danas anonimni ratnici, sutra usamljeni vukovi

ORF.de s tim u svezi prenosi i izjave stručnjakinje za sigurnost Mimoze Xharo koja je u intervjuu za Balkan Insight kazala kako zemlje Balkana vrbovanje mladih muškaraca putem Interneta još uvijek podcjenjuju. "Xharo je više godina surađivala s albanskom tajnom službom. Prije svega nakon napada u Parizu se znatno više islamističko-terorističkog video-materijala širi socijalnim mrežama, kaže Xharo. 'Mladi muškarci na Balkanu su online veoma dobro umreženi i povezani i s dijasporom. Pojavom IS-a, njihovim obećanjem da će tim muškarcima omogućiti bolji život i brzim širenjem te poruke putem socijalnim mreža se potencirala opasnost regrutacije', dodaje Džihić. Prema navodima Mimoze Xharo u Albaniji je zabilježen jasan porast online-aktivnosti s radikalno-islamističkim sadržajima. Mladi muškarci iz Albanije dobivaju i prosljeđuju te video-snimke, Xharo ih opisuje kao tek osrednje religijski obrazovane. Oni sami sebe vide kao anonimne ratnike na Internetu. Ali već sutra bi mogli djelovati kao 'usamljeni vukovi' samostalno izvan virtualnog svijeta, navodi Xharo. Svi ti faktori, dodaje ta stručnjakinja za sigurnost, online-vrbovanje čine opasnim. No, zašto IS uspijeva upravo na Balkanu putem Interneta sve više mladih muškaraca vrbovati u svoje redove? Džihić to povezuje s nezaposlenošću mladih. Stopa nezaposlenosti mladih na Balkanu iznosi oko 50 posto. Bosna i Hercegovina sa skoro 63 posto ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti mladih u svijetu, napominje Džihić i dodaje da bi, povezani s mladalačkom energičnošću, idealizmom i mačizmom, ti regrutacijski video-snimci na Internetu, mogli postati 'bure baruta koje se neće moći kontrolirati'", prenosi ORF.

Opasne selefijske radikalne mreže

Prenoseći da se i na Kosovu može primijetiti vrbovanje mladih muškaraca, ORF navodi da većina IS-ovih boraca s Balkana dolazi konkretno iz Bosne i Hercegovine. A to kao razlog ima mnoge faktore, kaže Džihić, podsjećajući pritom na mudžahedine koji su za vrijeme rata u BiH došli u zemlju i "bili na strani muslimana", kao i na, prije svega financijski angažman Saudijske Arabije nakon rata, što je opet u zemlju dovelo vehabije koje pripadaju selefijskom usmjerenju i koji "imaju sve veći utjecaj u regiji". Portal piše da tako radikalne selefijske mreže mlade muškarce na licu mjesta vrbuju za IS: "Te mreže prije svega u BiH nisu ostale neprimijećene, kaže Džihić. Od 2010. je zabilježen niz terorističkih napada s islamističko-terorističkom pozadinom."

Portal ORF.at u svom članku ističe Džihićevu procjenu da je u borbi protiv terorizma jasno da u budućnosti nema drugog puta nego intenzivno surađivati s Europskom unijom, ali da je važna i regionalna suradnja zemalja jugoistočne Europe, konkretno suradnja između policija, tajnih službi i pravnog sektora. "A to nije lak zadatak u jednoj regiji u kojoj ratne rane još uvijek nisu zacijelile", zaključuje ORF.at.

Vučić: referenduma neće biti, koliko god inicijativa bilo za to

Premijer Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za njemački nedjeljnik Bild am Sonntag objašnjava zašto i pored „loših vijesti koje je upravo dobio iz Bruxellesa“ namjerava „voditi svoju zemlju u EU.“

Vučić je u intervjuu objasnio da vjeruje u Angelu Merkel „otkako ju je prvi put sreo“ i da je „Njemačka danas jedna od tri najomiljenije zemlje u Srbiji. 32.000 ljudi rade ovdje za njemačke tvrtke. Imamo trgovinski volumen od 3,5 milijardi eura i on se stalno povećava.“ Merkel se, rekao je premijer Srbije, u izbjegličkoj krizi uvijek odgovorno ponašala i uvijek činila sve da Europu održi na okupu i ne izgubi Grčku. „Nisam čuo uvjerljive alternative; umjesto toga, Angelu Merkel su najviše kritizirale one europske države koje su od Njemačke najviše dobile. To je bio njihov način da izraze zahvalnost.“

I pored svih problema koje ima EU, „ostajemo na proeuropskom kursu! – Iako smo vrlo razočarani, jer smo upravo saznali da se, za razliku od Crne Gore i Turske, sa Srbijom najprije neće otvarati nova pristupna poglavlja.“ Na, kako je rekla novinarka tabloida Bild Miriam Hollstein, „izvještaje da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi svoj utjecaj u Srbiji kako bi tamo bio održan referendum o EU-u“, Vučić je rekao: „Ne znam za Putina, ali znam da neke srpske stranke to javno traže. Moj odgovor je vrlo jasan: referenduma neće biti – koliko god bilo inicijativa za to.“

„Ako dođe do krize u Srbiji, mogli bi oživjeti stari sukobi u regiji“

Vučić je objasnio da je još u vrijeme parlamentarnih izbora javno rekao da je strateški cilj ulazak u EU i da „ćemo sada učiniti sve da postignemo taj cilj. Ako napustimo taj put, Srbija će se naći na stranputici“, jer, kako je dodao, „postoji mnogo glupih i opasnih ideja u zemlji. A ako dođe do krize u Srbiji, doći će do krize u regiji. A onda bi mogli oživjeti stari sukobi.“ Na pitanje da li smatra da bi raspoloženje u Srbiji moglo da se okrene protiv EU-a, on je odgovorio da mu je to najveća briga, te da odluke kao što je ova o tome da se ne otvaraju daljnja poglavlja sa Srbijom hrane nacionalističke snage u zemlji, „pri čemu smo u prethodnim etapama bili bolji od svih ostalih. To ljudi ne razumiju.“

Vučić: „Ljudi ne mogu da prihvate da sam uspješan“

Na pitanje što čini za slobodu tiska u zemlji, Vučić je odgovorio: „Ono što je i potrebno. Iako sada već imamo slobodne medije, što se vidi i po tome da oni loše izvještavaju o vladi.“ Što se tiče problema u odnosima vlade i novinara, „oni nemaju toliko veze sa cenzurom koliko sa neprofesionalnim radom, kako novinara, tako i na našoj strani.“ Jedno pitanje se odnosilo i na Vučićev politički zaokret „od ultranacionalista koji je bio ministar informiranja za vrijeme Slobodana Miloševića, ka ubijeđenom Evropljaninu – što kažete na kritike da je iza toga puki oportunizam?“ Odgovor je glasio: „Sasvim jednostavno – ljudi ne mogu da prihvate to što sam uspješan. Ozbiljan sam i većina Srba mi vjeruje. Da, učinio sam užasne greške, ali to i priznajem. Je li to loše? Bolje je mijenjati se nego držati se pogrešnih ideja“, rekao je između ostalog premijer Srbije Aleksandar Vučić za nedjeljnik Bild am Sonntag.