Glavne teme biće obuka imama i nastavnika vjeronauke, uvođenje islamske teologije kao predmeta studija, pitanje ravnopravnosti i prevencija islama od radikalizma i ekstermizma.

„Muslimani sa Balkana, koji žive u Njemačkoj, bolje su organizovani i nemaju poteškoća da se uklope u njemačko društvo“, kaže Meho Travljanin, aktivista Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu. Mnogo ih je manje, pa i problemi kojim su u dijaspori izloženi, drugačiji su od onih kojim se nose turske i arapske migracione grupe. „Glavni problem Bošnjačkih zajednica u Njemačkoj je nedostatak novaca kojim bi se finansirali kulturni centri i džamije, a vidljiv je i intergeneracijski konflikt između starijih predstavnika islamskih zajednica i obrazovanog podmlatka“, objašnjava Travljanin. Konferenciju o islamu prati od samog početka, ali mu njeni ciljevi i planovi postaju, kaže, sve manje jasniji:

”Ne vidim konkretne korake, osim da se aktuelne teme, aktuelni klišei vezani za islam, muslimane i migracije još više publiciraju u njemačkoj javnosti. Ono što meni nedostaje jesu konkretni koraci za suzbijanje islamofobije, bolje integracija i afiramacija samih muslimana raznih nacionalnih skupina u Njemačkoj.”

Mladi Balkanci postaju radikalniji?

„Nije pretjerano kada se kaže da su muslimani sa Balkana ostvarili najveći stepen integracije u njemačkom društvu“, tvrdi učesnica Konferencije o islamu iz jugoistočne Evrope, islamolog Armina Omerika. „Teme, o kojima će tokom konferencije biti riječi, nemaju poseban značaj za muslimane s Balkana, međutim pojedina pitanja i kretanja u društvu, vremenom bi mogla da se pretvore u opasnost. Riječ je, prije svega, o sve većoj radikalizaciji mladih ljudi u Evropi i svijetu. Izloženi su propovjedima onih, koji zastupaju konzervativno i radikalno-neofundamentalističko tumačenje islama“, objašnjava Omerika.

”Zbog samog načina na koji nastupaju i same stragije kojom se vode, oni i jesu jako atraktivni za mlade ljude. Islamske zajednice i organizacije koje zastupaje tradicionalni islam trebaju se upitati na koji način da zadrže upravo mlade ljude, odnosno da im ponude alternativu koja je za njih atraktivnija i koja nužno ne vodi u proces radikalizacije. Možemo naučiti nešto od ove konferencije, od zaključaka i savjeta koje konferencija treba dati u svom konačnom obliku.”

”Pogrešan izbor sagovornika Konferencije o islamu?”

Konferenciji o islamu prisustvuju predstavnici savezne vlade, njemačkih pokrajina i opština, muslimanskih organizacija i deset pojedinaca, i to muslimanskih advokata, umjetnika i akademika. Od četiri velika udruženja muslimana u Njemačkoj, na konferenciji će nedostajati dva: Centralni islamski savjet i Islamski savjet koji najvećim dijelom čini turska organizacija ”Mili Goruš”. Ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere zabranio im je učešće zbog krivičnih istražnih postupaka koji se vode protiv članova udruženja "Mili Goruš", i to utaje poreza i pranja novca. Na izbor i spisak učesnika konferencije stiglo je još mnogo kritika. Dugogodišnji opunomoćenik za pitanja stranaca pri Berlinskom senatu, Barbara John komentariše:

”Besmisleno je što su predstavnicima organizacije ”Mili Goruš” zabranili učešće. Pa, diskusije se i vode da bi nesuglasice bile otklonjene. Osim toga, trebali su pozvati više mladih muslimana u dobi od 20, 30 i 35 godina. To su ljudi koji će određivati kako će se islam ubuduće razvijati. Upravo ti mladi ljudi razvijaju potpuno drugi odnos prema sekularnom društvu, njihovoj vjeri i njihovom načinu života.”

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Zorica Ilić