Uz zvuke fanfara rukovodstvo BASF-a i politički kadrovi iz regiona Guangdong zajedno ulaze u salu, kako bi proslavili otvaranje novog mega-postrojenja u obalnom gradu Džanđang. Sjede u prvom redu na velikim, bijelim funkcionerskim stolicama. Ispred novog fabričkog kompleksa BASF-a podignute su tribine za gledaoce i bina, na kojoj brojni predstavnici vlasti pozdravljaju veliku investiciju iz inostranstva.

Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe takođe se obraća prisutnima putem video-poruke i naglašava da je za Njemačku veoma važno da ima stabilne i predvidive ekonomske odnose sa Kinom: „Posebno u turbulentnim i nesigurnim vremenima naša saradnja ima poseban značaj.“ Ovdje se vidi koliko su njemačke ključne industrije tijesno povezane sa Kinom – uprkos svim debatama o prevelikoj zavisnosti od kineskog tržišta. BASF je u ovu lokaciju uložio skoro devet milijardi eura, što je najveća pojedinačna investicija u istoriji kompanije.

BASF očekuje rast prometa

Generalni direktor BASF-a Markus Kamit u svom govoru spominje novo poglavlje u istoriji BASF-a: „Kina je prije svega najveće svjetsko tržište za hemijske proizvode i ujedno najbrže rastuće hemijsko tržište na svijetu, a za nas je tokom proteklih decenija bila i izuzetno uspješno tržište.“ Dodao je da novo postrojenje predstavlja lokaciju za rast i inovacije.

U Kini koncern trenutno ostvaruje oko 14 procenata svog globalnog prometa. Kamit kaže da bi trebalo da taj udio u budućnosti bude veći. On konstatuje da tržište u Kini raste i da BASF želi da učestvuje u tome. Navodi podatak da polovina svjetske potražnje za hemikalijama otpada na Kinu. Poruka: budućnost je ovdje.

Kina je za BASF očigledno toliko važna da koncern bez pogovora slijedi volju kineskih vlasti. Tako je portparol kompanije nakon ceremonije otvaranja upozorio novinare da sadržaji iz intervjua sa jednim visokim kineskim političarem ne smiju biti korišćeni. To zahtijeva kineska strana.

Na površini od čak četiri kvadratna kilometra prostire se sada treći po veličini klaster BASF-a, poslije Ludvigshafena i Antverpena. On raspolaže modernim postrojenjima i sopstvenom morskom lukom, preko koje BASF može da nabavlja sirovine sa svjetskog tržišta za proizvodnju na ovoj lokaciji. Ako se izvozi, onda samo u jugoistočnu Aziju.

Koncept je ovdje očigledan: u Kini, prije svega za Kinu. Proizvode se, na primjer, osnovne i specijalne hemikalije za automobilsku ili industriju plastike. I to sa „zelenom energijom“. Nova lokacija funkcioniše stoprocentno na obnovljivoj energiji.

Na domaćem tržištu u Njemačkoj - štednja

Dok se u Kini grade proizvodni kapaciteti, u Njemačkoj se oni smanjuju. U gubitničkoj matičnoj fabrici u Ludvigshafenu postrojenja se zatvaraju, a na nivou cijelog koncerna pokrenuto je više programa štednje, uključujući i smanjenje broja zaposlenih. Kompanija pati od slabe potražnje i pada cijena. U centrali u Ludvigshafenu prošle godine ukinuto je više od 1000 radnih mjesta.

Generalni direktor Kamit u tome ne vidi protivrječnost: „Mogu samo da kažem da je BASF koji ne investira u Kini slabiji BASF, a slabiji BASF nije dobar ni za njemačke lokacije.“ On takođe naglašava investicije u Ludvigshafenu koje imaju za cilj modernizaciju i veću održivost lokacije: „Sada imamo veliki projekat ovdje, to je tačno. Ali ako se to posmatra na duži vremenski period, daleko najviše investiramo u Evropi a najviše u Ludvigshafenu."

Radi se i o istraživanju i razvoju

Kritičari, međutim, strahuju da BASF, nakon povlačenja iz Rusije, ponovo postaje zavisan od jedne autokratski vođene zemlje – Kine. To se odnosi i na druge njemačke kompanije. Iz ankete o poslovnoj klimi Njemačke spoljno-trgovinske komore prošle godine proisteklo je da više od polovine kompanija hemijske industrije planira da u naredne dvije godine poveća svoje investicije u Kini.

„Vidimo vrlo sličan razvoj i kod proizvođača mašina, kao i kod kompanija iz automobilske industrije, to nije nikakva tajna“, kaže Oliver Ems, direktor spoljnotrgovinske komore. „I njihovi dobavljači su, zbog pritiska troškova, primorani da se snažnije angažuju na tržištu kroz investicije.“

Pri tome se sve više radi i o istraživanju i razvoju, kako bi se u Kini podsticale inovacije i kako bi, s obzirom na sve veću konkurenciju u Kini, ostali konkurentni. Na primjer, Folksvagen je u proteklim godinama uložio 3,5 milijardi eura u svoju lokaciju u istočnokineskom Hefeju. Cilj je da se sa tamo razvijenim električnim automobilima ponovo ostvari veći rast i pogodi ukus kineskih kupaca.

Uslovi na kineskom tržištu su u međuvremenu postali teži. Kineska ekonomija se suočava sa slabom domaćom potražnjom, prekomjernim kapacitetima i pritiskom na cijene. U hemijskom sektoru cijene su posljednjih godina znatno pale. Zbog toga i BASF sada računa sa manjim profitom nego što je izračunato 2018. godine kada se planirala nova lokacija u južnoj Kini.

Kineska ambicija da kontroliše Tajvan

I sa geopolitičke strane postoje rizici za njemačke investicije u Kini. Pekinško rukovodstvo polaže pravo na ostrvo Tajvan, koje ima demokratski poredak. Konflikt oko Tajvana prekinuo bi jednu od najvažnijih globalnih pomorskih ruta i imao bi ogromne posljedice po svjetsku ekonomiju.

Jirgen Mates, stručnjak za inostranstvo iz Instituta njemačke privrede u Kelnu, kaže: „Ukoliko bi Kina pokrenula invaziju Tajvana i tako došlo do većih sukoba i scenarija koji uključuju sankcije, onda se postavlja pitanje šta bi se desilo sa BASF-om. Da li bi poslovanje moglo da se nastavi ili bi, u najgorem slučaju, proizvodni kapaciteti koji se sada izgrađuju mogli na kraju biti nacionalizovani i izgubljeni?“

Međutim, to su odluke koje na kraju moraju da donesu akcionari, vlasnici i povjerioci njemačkih kompanija, pa tako i BASF-a – da li žele da ulaze u takve rizike.

Za Markusa Kamita procjena rizika je jasna. „Zamislite kako bi BASF izgledao bez kineskog tržišta, koje čini polovinu svjetskog tržišta“, kaže direktor BASF-a. „Odvajanje od Kine ili odustajanje od kineskog tržišta je, po mom mišljenju, mnogo veći rizik“, zaključuje šef ovog koncerna.