Bosna i Hercegovina (BiH) i Ukrajina imaju diplomatske odnose u međunarodno priznatim granicama još od 1995. godine kada je Ukrajina priznala nezavisnost BiH. Bećirović i Komšić putuju u službenu posjetu Ukrajini, tokom koje će se susresti sa najvišim ukrajinskim zvaničnicima i predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Planirano je da sudjeluju i na međunarodnoj konferenciji „Krimska platforma“ koja bi trebalo da bude održana 23. avgusta. Ovo je prvi put da neko od članova Predsjedništva BiH posjeti Ukrajinu od početka rata u toj zemlji. Vojno-politički analitičar Đuro Kozar vjeruje da ova posjeta može biti od obostrane koristi i doprinijeti povoljnijem pozicioniranju BiH u međunarodnim odnosima.

„Dvojica članova Predsjedništva BiH idu u Ukrajinu u državnu posjetu i time se pridružuju soildarnosti mnogih država pravednoj borbi Kijeva u odbrani od ruske agresije. Time se BiH svrstava među države koje podržavaju suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i zahtijevaju da se vojska Ruske Federacije bezuslovno povuče iz napadnute zemlje“, kaže Kozar za DW. On vjeruje da BiH u tom smislu ne može biti neutralna „jer je ne tako davno također preživjela teška ratna iskustva“.

Podrška Ukrajini na osnovu ranije usvojenih dokumenata

U Ukrajinu, međutim, ne ide članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović. Ona se, dan ranije, u nedjelju (20.8.) zajedno sa predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpske (RS) u Budimpešti susrela sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom. „S državnog aspekta bilo bi svrsishodno da u Kijev ide kompletno Predsjedništvo BiH, ali gospođa Cvijanović odbila je da se pridruži dvojici kolega u ovoj posjeti budući da se ne slaže sa osudom ruske agresije na Ukrajinu. Time ona slijedi politiku vlasti u RS-u koja je naklonjena Rusiji", kaže Kozar.

Sagovornik DW-a ne misli da će ova različita gledišta dodatno produbiti podjele u BiH „jer one nisu od jučer“. „Podjela ima kako na unutrašnjem, tako i na vanjsko-političkom planu i to je posljedica političke borbe koja se vodi između onih u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH koji žele graditi BiH i onih iz RS-a koji opstrukcijama žele da je ruše“, kaže Kozar. On podsjeća da zvaničnog i u Predsjedništvu BiH usaglašenog stava o ruskoj agresiji na Ukrajinu nema, ali da Ministarstvo vanjskih poslova BiH ambasadorima daje instrukcije prema ranije usvojenim dokumentima u kojima se insistira na poštovanju osnovnih principa međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih naroda (UN).

BiH vojno može pomoći Ukrajini

„To se, prije svega, zasniva na podršci suverenosti svake države i težnji da se nesporazumi među državama rješavaju mirnim putem, a ne oružanim sukobima. U skladu s tim i šef Misije BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija podržao je Rezoluciju Generalne skupštine UN-a od 2. marta 2022. godine kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu“, pojašnjava Kozar. Pozivajući se na izvore iz državnog Predsjedništva, mediji u BiH prenijeli su da je susret Komšića, Bećirovića i Zelenskog „dugo planiran“ i da bi jedna od mogućih tema razgovora mogla biti i vojna pomoć iz Federacije BiH Ukrajini.

Vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da Federacija BiH, ali i BiH u cjelini, mogu pružiti Ukrajini vojnu pomoć kroz plasman proizvoda svoje namjenske industrije. „To se posebno odnosi na artiljerijsku municiju kako zapadnih tako i istočnih kalibara. Ukrajini u ovom trenutku treba sve, a posebno artiljerijska municija“, kaže Ahatović. On napominje da bi bilo dobro kada bi u Predsjedništvu BiH bio postignut konsenzus o bilateralnom sporazumu o vojnoj pomoći i saradnji „mada je to malo vjerovatno zbog protivljenja srpske strane“. „Sjedinjene Američke Države bi sigurno podržale takav sporazum i politički i finansijski“, kaže Ahatović.

Ništa bez konsenzusa

Profesor sigurnosnih nauka na Banjalučkom fakultetu Duško Vejnović smatra da bi posjete ovog nivoa trebale biti dogovorene konsenzusom sva tri člana Predsjedništva BiH. „Jednostranosti bilo kog člana Predsjedništva produbljuju nepovjerenje, nesporazume i krizu i u ovako konfliktnoj i podjeljenoj BiH“, kaže Vejnović za DW. On shvata da je „teško biti neutralan“, ali da u vezi sa Ukrajinom BiH i njeni lideri trebaju apelovati da se uspostavi primirje i počnu pregovori. „Ne treba se miješati u vojna pitanja. BiH je mala država i treba rješavati svoje probleme“, kaže Vejnović.

Analitičari se slažu u ocjeni da je vanjska politika BiH odraz i složenih unutrašnjih odnosa koje diktira višenacionalna struktura. Iako se BiH obavezala da će, kao država koja pretendira za članstvo u Evropskoj uniji (EU), pratiti evropsku politiku, ta politika često balansira između različitih interesa nacionalnih zajednica. Glavni ciljevi vanjske politike BiH, za koje su se svojevremeno opredijelili svi nivoi vlasti, su integracija u EU i NATO te regionalna saradnja. Kada je riječ o Ukrajini i ruskoj agresiji na tu zemlju, BiH generalno, kao i mnoge druge zemlje, podržava principe suvereniteta, teritorijalnog integriteta i mirnog rješavanja sukoba u skladu s međunarodnim pravom.

Izjava Predsjedništva BiH iz 2014. godine

Predsjedništvo BiH je još 2014. godine konsenzusom usvojilo Izjavu о situаciјi u Ukrајini, podsjeća Nedžad Ahatović. „Tada su vođene borbe između regularne vojske Ukrajine i separatističkih pobunjenika Donjecke i Luganjske oblasti“, kaže sagovornik DW-a. Tadašnji saziv Predsjedništva BiH činili su Nebojša Radmanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata) ), Željko Komšić (Demokratska fronta) i Bakir Izetbegović (Stranka demokratske akcije). BiH je tada zajedničkom Izjavom izrazila оčеkivаnjе dа ćе sе dо rјеšеnjа nоvоnаstаlе krizе dоći „mirnim i dеmоkrаtskim srеdstvimа, diјаlоgоm i pоlitičkim prеgоvоrimа izmеđu svih rеlеvаntnih strаnа, uz kоnstruktivnu pоdršku ciјеlе mеđunаrоdnе zајеdnicе i nа оpštеprihvаćеnim principimа mеđunаrоdnоg prаvа“. Predsjedništvo BiH je u toj Izjavi pozvalo „svе strаnе u spоru“ dа sе uzdržе оd upоtrеbе silе i hitnо оtpоčnu pоlitički diјаlоg u intеresu mirа, rеgiоnаlnе i glоbаlnе stаbilnоsti.

BiH se potom pridružila i Deklaraciji EU o Krimu u kojoj se „osuđuje nelegitimni referendum i nezakonita aneksija Krima i Sevastopolja“. „Zvaničnici RS-a danas ne žele da BiH u pogledu situacije u Ukrajini prati evropsku i NATO politiku, a čelnici ovog entiteta, posebno predsjednik RS-a Milorad Dodik, njeguju dobre odnose sa Ruskom Federacijom i predsjednikom Vladimirom Putinom“, podsjeća Ahatović. Dodik je, dan uoči posjete Željka Komšića i Denisa Bećirovića Ukrajini, najavio da će u oktobru ove godine ponovo posjetiti Rusiju.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu