DW: Gospodine Bećiroviću, Vaša posjeta Berlinu je bila vrlo intenzivna, Obavili ste niz razgovora sa političarima njemačkog SPD-a, najvažniji je bio naravno onaj sa njemačkim kancelarom, Olafom Scholzom. O čemu ste razgovarali sa njemačkim kancelarom?

Denis Bećirović: Ovu posjetu sam iskoristio da sa Scholzom, ministrom odbrane Pistoriusom ali i drugim SPD- predstavnicima Bundestaga razgovaram o unapređenju sveukupnih odnosa između BiH i Njemačke. Konstatirali smo da imamo dobru saradnju no da je želimo i možemo produbiti. Njemačka nam je jako značajna, ova zemlja je primila stotine hiljada izbjeglica i raseljenih lica za vrijeme rata u BiH. Mi smo joj za to veoma zahvalni. Danas u ovoj državi, prema podacima, živi oko 233.000 ljudi porijeklom iz BiH. To je dodatni most saradnje.

Ono što mnogi ne znaju je da je Njemačka naš ključni vanjskotrgovinski partner. Na kraju 2022. godine je naša ukupna spoljnopolitička razmjena bila 5,6 milijardi konvertibilnih maraka, od toga 2,9 milijardi KM uvoza, te 2,6 milijardi našeg izvoza u Njemačku.

Razgovarali smo i o važnim pitanjima koje se odnose na sigurnost Zapadnog Balkana. Obostrano je konstatirano da je cilj i interes i Njemačke i cjelokupne Evropske unije stabilnost te regije. Vrlo važna je stoga saradnja njemačkog i bh. ministarstva odbrane, jer je ulazak u NATO ne samo naš cilj već i zakonska obaveza. Prema važećim zakonima o odbrani BiH, svi organi države, od Predsjedništva, preko Vijeća ministara pa do parlamentarne skupštine BiH da provode sve aktivnosti kako bi BiH što prije postala punopravna članica Sjevernoatlantskog pakta.

Vaše pozivanje na zakone teoretski zvuči logično, no bosanskohercegovačka realnost po tom pitanju izgleda sasvim drugačije. Predsjednik RS Milorad Dodik ne želi ulazak BiH u NATO. Mislite li da se će on promijeniti svoje mišljenje po tom pitanju?

BiH je po svom ustavnom uređenju nezavisna suverena država. U svakoj državi u svijetu se moraju poštovati ustavni zakoni. Predsjednik entiteta RS nažalost ne poštuje evidentne temeljne odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma, Ustav BiH i zakone BiH. Kad to radite, morate očekivati da budete sankcionirani. Stoga bih Miloradu Dodiku preporučio da što prije napusti tu destruktivnu, separatističku politiku i planove, jer njih neće dopustiti niti međunarodna zajednica.

Ovakva politika Milorada Dodika istina zabrinjava mnoge u međunarodnoj zajednici, no niti ta međunarodna zajednica nije jednoglasna u njenoj osudi. Predsjednik RS ima barem jednog prijatelja u EU, mađarskog premijera Viktora Orbana a ni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne bi bio  sretan, kada bi BiH oficijelno postala članica Nato-a.

„Kad je riječ o našim susjedima želim naglasiti da BiH vodi miroljubivu i korektnu dobrosusjedsku politiku. Dobra regionalna saradnja je jedan od naših strateških ciljeva.

Prije nekoliko sedmica sam bio u Vukovaru zajedno sa hrvatskim premijerom Plenkovićem i predsjednikom Milanovićem. Tom prilikom sam rekao da mi koji predstavljamo države trebamo biti manje politikanti, da moramo imati ljudsku i moralnu hrabrost i veličinu da osudimo i zločine prema drugim narodima, a ne samo one počinjene prema narodima kojima pripadamo. To je vrlo pozitivno odjeknulo u javnost. Radovao bih se kad bi to imalo i i neke pozitivne posljedice u Srbiji. A nadam se da ćemo naći i rješenje za Nato.

U Berlinu ste se susreli i sa predstavnicima dijaspore. Šta Vam je najvažnija poruka upućena njima?

Dijaspora je veoma važan ekonomski faktor, jer pomaže BiH na razne načine, ili ulaganjem u nju ili slanjem novca porodicama i prijateljima. Neki su davno otišli kao gastarbajteri, neki za vrijeme rata, a neki odlaze sad, pogotovo mladi ljudi koji ne vide perspektivu u domovini. Ti mladi su meni najveća briga, njima bismo morali omogućiti bolju budućnost.

No, moja želja i moj strateški cilj je da sve one koji su otišli bolje povežemo, ne samo ove iz Njemačke, već i našu dijasporu diljem svijeta. To je ogroman potencijal, neki podaci govore da 50 posto građana porijeklom iz BiH, živi van njenih granica.

Ja sam, otkako sam preuzeo ovu funkciju, već pokrenuo gomilu aktivnosti u stvaranju jedne globalne mreže za dijasporu, kojom želim povezati naše ljude sa svih kontinenata, Evrope, Sjeverne Amerike , Azije, Afrike, Australije. Želim povezati i naše istaknute kulturne, sportske i naučne radnike, oni su naši najbolji ambasadori. .

Imamo naravno i mlade političare koji potiču iz BiH, Ovdje u Njemačkoj npr. Jasminu Hostert, Adisa Ahmetovića, Borisa Mijatovića. Njih također želimo povezati sa političarima iz drugih zemalja.

Borim se i za usvajanje Zakona o dijaspori, za koji sam se zalagao i kao poslanik u parlamentarnoj skupštini BiH. Nažalost i ovdje imamo opstrukcije jednog dijela političara, no ja i po ovom pitanju ostajem optimista.

Intervju vodila Begzada Kilian

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu